Iako Srbija najavljuje ambiciozan razvojni program do 2035. godine, portal „Nova ekonomija“ ukazuje da se trenutni program „Skok u budućnost 2027“ suočava sa značajnim kašnjenjima i nedoslednostima u realizaciji ključnih projekata. Mnogi obećani kapitalni projekti ne samo da kasne, već im se i cene drastično uvećavaju, a njihova bezbednost i isplativost su dovedeni u pitanje.
Među najavljenim projektima u „Skoku u budućnost 2027“ su infrastrukturni radovi (putevi, železnica, kanalizaciona mreža), kao i BIO4 kampus i velika ulaganja u energetiku, poput reverzibilne elektrane u Bistrici. Međutim, „Nova ekonomija“ primećuje da BIO4 kampus, vredan stotine miliona evra, kao i drugi energetski projekti, nisu uključeni u zvaničnu listu kapitalnih projekata za koje su dostupni podaci o datumu završetka i ceni. Javnost je do ove liste teško došla, tek nakon obaveze Srbije prema Međunarodnom monetarnom fondu da objavljuje podatke za projekte veće od 20 miliona evra.
Kašnjenja i problemi sa bezbednošću obeležavaju ključne infrastrukturne projekte:
- Auto-put Preljina – Požega (E-763): Iako je deonica otvorena ove godine, mediji prenose da je puštena u saobraćaj bez automatskog praćenja propisanog pravilnicima, što je rezultiralo stalnim dežurstvima medicinskih timova, vatrogasaca i policije kod tunela Munjino brdo.
- Brza pruga Beograd – Niš: Predsednik Vučić je ranije najavljivao završetak do 2026. godine, dok je trenutni rok pomeren na 2029. godinu.
- Brza pruga Beograd – Subotica: Nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu i tragične pogibije 16 osoba, rok za otvaranje je više puta pomeran, a medijski nalazi sve više ukazuju na to da ni ova pruga nije sigurna za upotrebu.
- Beogradski metro (linija 1): Obećanje o početku radova datira iz 2014. godine, a rokovi su od tada nebrojeno puta pomerani. Iako je krajnji rok za prvu liniju 2031. godina, dosadašnja dinamika radova ukazuje na značajno kašnjenje.
Fiskalni savet je procenio da krajnji trošak investicija u putnu infrastrukturu premašuje inicijalni plan za najmanje 65 odsto u proseku. Takođe, postavlja se pitanje transparentnosti finansiranja projekata, poput izgradnje kanalizacione mreže (vrednost 3,1 milijarda evra), s obzirom na to da Srbija od 2004. godine ubira „ekološku taksu“ koja se akumulira u budžetu.
U kontekstu ovih problema, Nova ekonomija ističe da se prosečna plata od 1.056 evra do kraja ove godine, najavljena u programu „Skok u budućnost 2027“, sada svodi na predsednikovo „nadanje“ da će biti 1.000 evra.
Dok vlast najavljuje nove razvojne planove do 2035. godine, građani Srbije će imati priliku da daju svoje mišljenje o ispunjenju ekonomskih programa na sledećim redovnim izborima krajem 2027. godine. Pitanje je da li će obećani „skok u budućnost“ postati stvarnost ili ostati samo na papiru.



Daj svoj stav!
Još nema komentara. Napiši prvi.