Najnoviji podaci pokazuju značajne razlike u primanjima među beogradskim opštinama, gde jaz u prosečnim platama dostiže i preko 1.000 evra. Dok je Stari grad najbogatija opština sa prosečnim martovskim platama koje prelaze 250.000 dinara, uključujući Vračar i Novi Beograd, najniže zarade beleže se u perifernim opštinama poput Sopota, Mladenovca i Barajeva, gde primanja ne prelaze 130.000 dinara.
Ekonomista Duško Bodroža za RTS objašnjava da su više plate prisutne u centralnim opštinama zbog koncentracije IT sektora, inženjerskih usluga, obrazovanja, bankarstva i osiguranja, gde se zapošljava visokokvalifikovani kadar. S druge strane, u prigradskim opštinama dominira proizvodnja i niskokvalifikovana radna snaga, što rezultira nižim zaradama. Iako Novi Beograd ima najveći broj IT kompanija, Stari grad i dalje drži rekord s najvišom prosečnom zaradom od preko 263.000 dinara.
Bodroža to objašnjava manjom populacijom Starog grada, što znači da veliki prihodi manjeg broja visokoplaćenih pojedinaca značajno podižu prosek. Zanimljivo je da, uprkos drastičnim razlikama u primanjima, cene osnovnih životnih namirnica ostaju iste širom Beograda. Primer iz supermarketa pokazuje da su cene jaja (200 dinara), mleka (155 dinara), hleba (60 dinara) i šećera (111 dinara) identične i na Starom gradu i u Mladenovcu. Iako prosečna plata u Beogradu prelazi 120.000 dinara, mnogi građani osećaju da se taj prosek ne odražava na njihovu svakodnevicu, s obzirom na to da su troškovi života isti bez obzira na visinu primanja.



Daj svoj stav!
Još nema komentara. Napiši prvi.