U okviru sajma „AgroBelgrade 2026“ održana je konferencija posvećena Strategiji razvoja biljne proizvodnje Srbije do 2034. godine. Skup je okupio predstavnike države, stručnjake i proizvođače, a glavni fokus bio je na sektorima sa visokom dodatom vrednošću – voćarstvu, vinogradarstvu, povrtarstvu i cvećarstvu.
Konferenciju je otvorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prof. dr Dragan Glamočić, koji je najavio da država menja prioritet podrške ka proizvodnji koja donosi najveći prihod po jedinici površine.
„Predviđamo veća izdvajanja po hektaru za voće, povrće, cveće i vinograde. Naš cilj je modernizacija tehnologije i podizanje kvaliteta kako Srbija ne bi ostala samo izvoznik sirovina“, poručio je ministar. On je dodao da će novi Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama dodatno zaštititi proizvođače kroz uvođenje fer rokova plaćanja i jasnih pravila u trgovini kvarljivom robom.

Posebna savetnica ministra i predsednica Društva agrarnih ekonomista Srbije, prof. dr Tatjana Brankov, predstavila je analizu koja ukazuje na ozbiljan pad proizvodnje sadnog materijala. Prema podacima, proizvodnja sadnica je pala sa 44,6 miliona u sezoni 2015/16. na 39,7 miliona u 2023/24. godini.
Ovaj trend direktno se odrazio i na prinose, pa je tako prosečan prinos maline pao sa 6 na 5,2 tone po hektaru. Kako bi se zaustavio ovaj pad, Ministarstvo će od ove godine ponovo uvesti podsticaje za rasadničarsku proizvodnju, uz fokus na sertifikovan i zdrav sadni materijal kao osnovu konkurentnosti.
Milica Janković, direktorka PSS Beograda, istakla je da će uloga savetodavnih službi u narednom periodu biti ključna za prenos novih tehnologija i standarda direktno do poljoprivrednih gazdinstava.
Govoreći o rizicima, Miloš Marković iz kompanije „Dunav osiguranje“ upozorio je da su klimatski rizici sve izraženiji, dok je u Srbiji osigurano svega 12 do 15 odsto obradivih površina. On je podsetio da država subvencioniše premije osiguranja u iznosu od 40 do 70 odsto, što je važan mehanizam zaštite s obzirom na to da je samo u voćarstvu u proteklih pet godina isplaćeno preko tri milijarde dinara štete.
Zaključak konferencije je da se budućnost srpske poljoprivrede oslanja na stabilan kvalitet i preradu, čime će se osigurati veći prihodi za domaće proizvođače.



Daj svoj stav!
Argumentuj, budi korektan — ili pročitaj tuđe stavove.