Srbiju je zahvatio novi toplotni talas, a Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za period od 3. do 9. jula zbog visokih temperatura i jačanja talasa. Očekuje se da će maksimalne temperature u većini mesta dostići 34 do 38 stepeni Celzijusa, dok bi u petak, nedelju i početkom sledeće sedmice lokalno mogle da idu i do 40 stepeni Celzijusa. Meteorolog Milenko Jovanović za BBC na srpskom objašnjava da su ovakve temperature uobičajene za početak jula, ali upozorava na izuzetno sušni jun koji je stvorio nepovoljne uslove za poljoprivredu i povećao rizik od požara. RHMZ je takođe izdao upozorenje zbog ekstremnih uslova za nastanak i razvoj požara na otvorenom, usled isušenog tla i dužeg perioda bez padavina.
Istovremeno, letnja vrelina zahvatila je i druge delove Evrope. Španija i Engleska zabeležile su najtopliji jun u istoriji, dok su u Turskoj desetine hiljada ljudi evakuisane zbog šumskih požara. Požari su prijavljeni i u Crnoj Gori, a u Italiji su zabeleženi smrtni slučajevi povezani sa vrućinom. U Parizu je zbog ekstremnih temperatura privremeno zatvoren vrh Ajfelovog tornja, a u više evropskih gradova na snazi su visoka upozorenja i preporuke za izbegavanje izlaska tokom najtoplijeg dela dana.
Očekuje se da će krajem naredne nedelje doći do pada temperature, ali meteorolog Jovanović upozorava da bi prodor hladnog vazduha na zagrejano tlo mogao da izazove burni razvoj oblačnosti, vremenske nepogode i olujni vetar, posebno u zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji. Iako će temperatura drastično pasti, to verovatno neće rešiti problem suve zemlje i štete za poljoprivredu, a potencijalno ni lokalno vodosnabdevanje.
Visoke temperature predstavljaju ozbiljnu pretnju po zdravlje, posebno za starije osobe, decu, trudnice i radnike na otvorenom. Lekari preporučuju boravak u hladovini, hidraciju i izbegavanje izlaganja suncu. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je broj ljudi izloženih jakim toplotnim talasima značajno porastao. Visoki komesar UN za ljudska prava, Folker Tirk, upozorio je da toplotni talasi naglašavaju hitnu potrebu za klimatskim prilagođavanjem i udaljavanjem od fosilnih goriva. Naučnici ističu da toplotni talasi postaju sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promena izazvanih ljudskim delovanjem, s obzirom na to da porast nivoa gasova sa efektom staklene bašte otežava planeti da gubi prekomernu toplotu.

Šta vi mislite?
Još nema komentara. Budite prvi koji će otvoriti diskusiju.