JKP „Vodovod i kanalizacija“ Kragujevac oštro je demantovalo navode Narodnog pokreta Srbije o nestrateškom upravljanju akumulacijom „Gruža“, ističući da je drastičan pad nivoa vode isključivo posledica ekstremne suše tokom 2025. godine. U saopštenju koje potpisuje direktor Nebojša Jakovljević, naglašava se da je, uprkos četvrtom najsušnijem letu u poslednjih sedam decenija, stabilnost vodosnabdevanja očuvana bez restrikcija, dok se za problem bespravne gradnje u zonama zaštite odgovornost adresira na nadležne inspekcije i opštinu Knić. Saopštenje vam prenosimo u celosti.
Predmet: Odgovor na navode Narodnog pokreta Srbije u Kragujevcu
Usled klimatskih promena poslednjih godina tokom letnjeg perioda, neretko se
dešava da rečna korita budu potpuno suva. Prethodno leto (2025. godina) je bilo
četvrto najsušnije i treće najtoplije leto od 1951. godine, što je direktno uticalo
na značajan pad nivoa akumulacije „Gruža“. Slično nizak nivo vode u akumulaciji
„Gruža“ zabeležen je i 1995. godine. Tokom letnjeg perioda akumulacija je bila
popunjena svega 25%, dok je trenutna popunjenost oko 33%, sa tendencijom rasta.
Potpuno su netačni navodi „da je zbog nestrateškog i nedomaćinskog
upravljanja“ akumulacijom „Gruža“ došlo do smanjenja nivoa akumulacije, već je
činjenica da je stručnim i odgovornim radom zaposlenih u JKP „Vodovod i
kanalizacija“ Kragujevac, i u uslovima ovakve male popunjenosti akumulacije u
čitavom letnjem periodu 2025. godine, obezbeđene potrebne količine zdravstveno
ispravne vode za piće za sve korisnike usluga JKP „Vodovod i kanalizacija“
Kragujevac. Posebno napominjemo da delovi grada koji se snabdevaju zravstveno
ispravnom vodom za piće sa akumulacije „Gruža“ u toku cele 2025. godine nisu imali
restrikcije u vodosnabdevanju niti bilo kakvu obustavu isporuku vode, za razliku od
mnogih gradova i lokalnih samouprava u Republici Srbiji, koji su se suočavali sa
problemom nedostatka vode za piće.
Problem ugroženosti zona sanitarne zaštite akumulacije „Gruža“ prisutan je
od 2000. godine, a posebno je podstaknuto 2004. godine izgradnjom tzv. „Ribarskog
etno sela“ u neposrednoj zoni sanitarne zaštite, na šta je JKP „Vodovod i
kanalizacija“ Kragujevac reagovao podnošenjem prijava i tužbi odgovarajućim
državnim organima i institucijama. Za donošenje i sprovođenje rešenja o
uklanjanju bespravno podignutih objekata isključivo je nadležna lokalna
samouprava na čijoj teritoriji se nalazi akumulacija, u ovom slučaju opština Knić.
Preduzeće je kontinuirano preduzimalo brojne aktivnosti u cilju zaštite ovog
izvorišta, među kojima su: podnošenje zahteva i prijava nadležnim inspekcijama i
državnim organima; učešće u sastancima, radnim telima i javnim raspravama;
iznošenje problema u medijima; iniciranje izmena prostornog plana.
JKP „Vodovod i kanalizacija“ Kragujevac, redovno sprovodi sve mere zaštite
kao i redovan nadzor akumulacije „Gruža“ koje su u okviru nadležnosti preduzeća,
uključujući i blagovremeno podnošenje prijava nadležnim inspekcijama i organima.
Nadležnost za uklanjanje bespravno podignutih objekata na obalama akumulacije
„Gruža“ pripada Opštini Knić i zakonom određenim inspekcijskim organima. Za
donošenje i sprovođenje izvršnih rešenja o uklanjanju, odnosno rušenju bespravno
podignutih objekata, isključivo je nadležna lokalna samouprava na čijoj se
teritoriji akumulacija nalazi, u ovom slučaju Opština Knić.
Kao potvrda savesnog i odgovornog rada JKP „Vodovod i kanalizacija“
Kragujevac, ističemo da je samo u 2025. godini podneto 77 prijava za nelegalno
izgrađenih 94 objekata u zoni sanitarne zaštite akumulacije „Gruža“ i na taj način
je preduzeće iscrpelo sve zakonske mogućnosti iz domena i nadležnosti koje ima u
zonama sanitarne zaštite akumulacije.
Akumulacija „Svračkovo“ predstavljaće značajan resurs za obezbeđivanje
dodatnih količina vode za piće za građane Kragujevca, imajući u vidu da je Grad
Kragujevac potpisnik sporazuma o korišćenju vode sa ove akumulacije. Akumulacija
„Gruža“ i „Grošnica“, kao i bunari na izvorištu „Brzan“, ostaju i dalje glavni
izvori vode za piće za grad Kragujevac.
Tvrdnja da građani Kragujevca plaćaju najskuplju vodu u Srbiji činjenično je
netačna. Cene komunalnih usluga razlikuju se od grada do grada, a Kragujevac se već
decenijama nalazi u srednjem opsegu cena među većim gradovima u Srbiji, odnosno
na 31 mestu po ceni vode bez kanalizacije prema zvaničnom izveštaju Poslovnog
udruženja komunalnih preduzeća KOMDEL.
Takođe, česta je zabluda da se gubici u sistemu direktno prevaljuju na račune
građana kroz stavku „rastur“. Građani plaćaju isključivo količinu vode očitanu na
svom individualnom ili glavnom vodomeru. „Rastur“ u stambenim zgradama i
objektima koji se nalaze iza centralnih vodomera predstavlja razliku između
očitavanja centralnog vodomera i zbira očitavanja svih vodomera u pojedinačnim
stanovima, što je najčešće posledica kvarova unutar same zgrade odnosno objekta
(za šta su odgovorni upravnici i vlasnici objekta za stanovanje), a da se rastur koji
se javlja na vodovodnoj mreži pre vodomera odnosi na gubitke u mreži i koji su
prisutni u svim vodovodnim sistemima u Republici Srbiji, a i šire. U cilju
smanjenja ovakvih gubitaka JKP „Vodovod i kanalizacija“ Kragujevac je sačinio
„Akcioni plan za smanjenje gubitaka“ kojim su predviđene mere i aktivnosti na
smanjenje gubitaka u vodovodnoj mreži za šta su potrebna značajna finansijska
sredstva.
Direktor
JKP „Vodovod i kanalizacija“ Kragujevac
Nebojša Jakovljević, dipl.ecc.

Šta vi mislite?
Uključite se u diskusiju ili pročitajte stavove drugih čitalaca.