Direktorka Klinike za onkologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Ana Cvetanović izjavila je da se za poslednje dve godine duplirao broj pacijenata koji se leče na toj klinici, ali ne samo zbog povećanog broja novoobolelih, već i zbog toga što se pacijenti oboleli od karcinoma duže leče i duže žive.
„Mi svakodnevno u dnevnoj bolnici imamo 130 do 140 pacijenata, imamo 60 kreveta u stacionarnom delu koji su neprekidno popunjeni, imamo oko 200 pacijenata dnevno na zračnoj terapiji, a preko 200 pacijenata nedeljno na konzilijumima. To je jako, jako, veliki broj pacijenata“, istakla je Cvetanović, na otvaranju četvrte Nacionalne onkološke konferencije „NOK 2026.
Prema njenim rečima, savremena onkologija značajno je produžila život pacijentima u odmaklim stadijumima bolesti, a pacijente sa ranim karcinomima dovela je do izlečenja.
„Očekujemo da će već u septembru ili oktobru novi inovativni lekovi biti dostupni našim pacijentima. Na taj način ćemo pacijente sa nekim podtipovima karcinoma dojke, sa karcinomom pluća, ginekoloških i gastrointestinalnih karcinomima moći da lečimo po svim evropskim i svetskim vodičima“, naglasila je Cvetanović na skupu koji je sinoć počeo.
Ona je kazala da su svi oni koji se bave onkologijom svedoci „onkološke revolucije“ koja lekare tera da stalno uče i da idu u korak sa svetom.
Prema njenim rečima onkologija je grana medicine gde su inovacije pokazale svoju punu snagu.
„Zato imamo cilj i zadatak da u godinama koje dolaze, angažujući maksimalno sve kapacitete, unapređujući prevenciju, uvodeći nove lekove, nove tehnike i veštačku inteligenciju sprečimo da dođe do onih loših prognostičkih brojki o kojima uporno govorimo, a to je da će do 2035. godine maligne bolesti biti prve po smrtnosti“, izjavila je Cvetanović.
Prema njenim rečima, kada se govori o prevenciji i skriningu, ona ne bi izdvajala u posebnu grupu ljude koji imaju porodično opterećenje zbog toga što su njihovi preci oboleli od karcinoma.
„Smatram da svaki čovek bez obzira da li imao porodično opterećenje ili ne, mora da uradi preglede godišnje ili jednom u dve godine za sve tipove karcinoma za koje postoji skrining i za koje postoji prevencija. Oni koji imaju porodično opterećenje mogu i češće da rade preglede“, naglasila je Cvetanović.
Ona je kazala da je ovogodišnja, četvrta po redu Nacionalna onkološka konferencija okupila 350 lekara iz Srbije i zemalja u regionu, koji će imati priliku da čuju skoro 50 predavača.
„Govorićemo o svim najvažnijim malignitetima, karcinomu dojke, digestivnim malignitetima, karcinomu pluća, ginekološkim malignitetima, sa posebnim osvrtom na savremene terapijske pristupe, dostignuća u onkološkoj hirurgiji, dijagnostici i radijacionoj onkologiji“, izjavila je Cvetanović.
Držani sekretar Ministarstva zdravlja Ferenc Vicko rekao je na otvaranju skupa da je onkologija prioritet tog mnistarstva.
Vicko je podsetio da je Ministarstvo zdravlja potpisala sa Evropskom komisijom ugovor o realizaciji sredstava iz fondova najvećeg zdravstvenog programa Evropske unije (EU4Health) za unapređenje lečenja, digitalizacije i dostupnosti zdravstvenih usluga.
„Taj program vredan je 4,4 milijarde evra. Tu je onkologija zastupljena, od skrininga i dijagnostike, do adekvatne terapije. Uključena je i digitalizacija i mislim da se jedan deo odnosi na primenu veštačke inteligencije“, izjavio je Vicko.
On je kazao da je Ministarstvo zdravlja nosilac programa u Srbiji i svi koji imaju ideje i projekte treba da ih prijave za realizaciju tokom ove i naredne godine, kako bi se poboljšao kvalitet zdravstvenog sistema, a popsebno onkologije.
Nacionalnu onkološku konferenciju i ove godine organizovala je Klinika za onkologiju.

Šta vi mislite?
Još nema komentara. Budite prvi koji će otvoriti diskusiju.