U selu Vrmdža, ispod Rtnja, voda i danas pokreće ono što je nekada bilo srce svakog domaćinstva. Od nekadašnjih tridesetak vodenica , danas je ostalo tek nekoliko aktivnih. Jedna od njih pripada Miodragu Nikoliću, koji se vodeničarstvom bavi poslednjih 15 godina.
„Vodenica je napraviljena od mojih pradeda. On je bio u Mađarskoj zarobljen za vreme Prvog balkanskog rata. Kad se vratio, napravio je vodenicu. To je bilo otprilike 1912. godine”, rekao je Nikolić.
Vodenica je kroz decenije menjala namenu. Jedno vreme bila je i strugara, a građa se ovde rezala snagom vode. Objekat se vremenom urušio, a 2009. godine Miodrag i njegova porodica odlučili su da ga obnove.
„Moji su radili dole u Lepteriji, ćerka i zet, i ostali su bez posla. Rekli smo hajde da obnovimo vodenicu, pa šta bude. Obnovismo prvo vodenicu, pa onda restoran“, naveo je Nikolić
Danas se ovde melju kukuruz, pšenica, raž, ječam, ovas, heljda, spelta i druga sitna meljava. Vodenica radi polako, onako kako voda dozvoljava. Hladno mlevenje čuva hranljive sastojke iz žitarica, pa brašno iz vodenice sve češće traže oni koji žele tradicionalan način pripreme hrane. Ali vodeničar kaže da posao nije samo prodaja.
„Važno je da dočekaš čoveka i da ispratiš, da ne zakineš u kilo, da ne prevariš. Sa ljudima je najteže pričati, svaki čovek ima svoju priču“, kazao je Nikolić.
Da su vodenice mnogo više od ostatka prošlosti, potvrđuje i Slaviša Krstić iz Lokalne akcione grupe Rtanj. Nekada je život sela zavisio upravo od njih, žito za hleb mlelo se snagom vode, a u Vrmdžu su dolazili i meštani okolnih sela.
„U selu je nekada bilo 30 aktivnih vodenica i nekoliko valjavica. Nije moglo da se zamisli život bez vodenice, jer od toga su svi ljudi koji su živeli na ovim prostorima zavisili“, rekao je Krstić.
Danas su vodenice deo turističke ponude. Uz brašno i tradicionalnu hranu, gosti dolaze zbog Vrmdžanskog jezera, rimskog utvrđenja Latin grad, prirodnog penjališta Devojački kamen, etno-muzeja i blizine Rtnja.
Selo Vrmdža poznato je i po raznim manifestacijama koje se održavaju, poput internacionalnog festivala turističko-ekološko-dokumentarnog filma „Vrmdža fest”.
Prilog Kineske medijske grupe (CMG).











Vaše mišljenje je deo priče
Otvorite diskusiju i budite prvi koji će komentarisati ovu vest.