Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je na poslednjoj sednici po hitnom postupku Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera, kojim se zabranjuje neoporeziv rad u sezonskim poljoprivrednim poslovima svima osim supružnicima, deci i roditeljima u jednom domaćinstvu, preneo je banjalučki poslovni portal Kapital (Capital.ba).
U tekstu se navodi da odredbe ovog zakona ne poznaje ni zakonodavstvo Evropske unije (EU), ističući da će ubuduće tetke, strine i ostala rodbina, zetovi i komšije koji dolaze u pomoć na setvu, žetvu ili svinjokolj, morati biti dan ranije prijavljeni u Poresku upravu RS i na njihov rad će se morati uplatiti doprinosi.
Ako se to ne dogodi, dodaje se, domaćin koji ih je pozvao u pomoć biće kažnjen sa 1.500 konvertibilnih maraka (oko 770 evra).
U obrazloženju za donošenje ovog zakona po hitnom postupku navedeno je da je potrebno „hitno sprovesti mere za suzbijanje sive ekonomije, kao i omogućavanje ostvarivanja prava iz socijalnog osiguranja za lica koja su angažovana van radnog odnosa“, uz opasku da je to mera opšteg interesa za RS.
Prema pisanju Kapitala, ovaj zakon računovođe su dočekale sa podsmehom i na nož, predviđajući da se u budućnosti inspektori u nemilosti svojih šefova obilaziti svinjokole i njive, tragajući za komšijama koji pomažu jedni drugima da pokupe šljive ili oberu bostan.
Sertifikovani računovođa Milijana Vukajlović iz prnjavorskog biroa „Računovodstvo plus“ izjavio je da je ovo “genijalno rešenje nesumnjivo pogodilo srž problema u sivoj ekonomiji RS”.
„Tekst zakona je za rubriku verovali ili ne. Govore da se bore protiv sive ekonomije, a glavna meta su poljoprivrednici. Rešenje je da njih opteretimo dodatnim poreskim nametima i administrativnim procedurama, pa da i ono malo entuzijasta što je ostalo da živi i radi na selu odustane“, rekao je Vukajlović.
Dodao je da poljoprivrednici više ne zovu tetke, strine i ostalu rodbinu u pomoć, jer su propisane kazne ako ih ne prijavite.
„Ovo je potpuno inovativan zakon, koji je jedinstven primjer u čitavoj Evropi, a mi smo njegovi pioniri“, kaže Vukajlović.
Pojasnio je da pre bilo kog sezonskog posla, poljoprivrednik mora prvo da poseti Poresku upravu RS i prijavi sve koji mu pomažu na imanju, pa tek onda da započne sa obavljanjem posla.
„Ne znam samo šta se predviđa ako dođe do odgađanja posla zbog vremenskih nepogoda. Kako će se ova situacija regulisati podzakonskim aktima? Da li nam je zaista najveći problem čestiti poljoprivrednik koji je uložio sredstva u poljoprivrednu mašinu i na njivama zarađuje za sebe i svoju porodicu“, naglasio je Vukajlović.
Dodao je da je tačno da se na ovako zarađeni novac trenutno ne plaća ni porez ni doprinos, ali je postavio pitanje – da li to zaista najveći problem RS?
Iz Poreske uprave RS su za Kapital rekli da je zakon donet kako bi se zaštitili radnici koji rade na sezonskim poslovima, a ne da bi se kažnjavali oni koji pomognu komšiji.
„Sigurno je da inspektori neće ići po kućama i proveravati da li je neko nekome pomogao oko pečenja rakije ili krmokolja. Ove odredbe, pre svega, imaju za cilj da pomognu radnicima koji rade sezonske poslove poput građevinskih, poljoprivrednih radova ili radova u voćarstvu, a nisu osigurani“, naveli su iz Poreske uprave RS.



Daj svoj stav!
Argumentuj, budi korektan — ili pročitaj tuđe stavove.