Nakon Vidovdanskog protesta i talasa blokada saobraćaja, čiji je ključni zahtev raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, Srbija se suočila sa nizom hapšenja učesnika. Među privedenima su studenti, srednjoškolci, profesori, aktivisti i novinari, a njihova hapšenja prate brojne optužbe za nepravilnosti u postupanju policije i pravosuđa.
Od 29. juna do 7. jula 2025. godine, više desetina građana privedeno je zbog učešća u protestima. Dok je većina dobila prekršajne prijave zbog remećenja javnog reda i mira, nekolicini su određeni pritvori, a dvojica demonstranata iz Beograda sklopila su nagodbu sa tužilaštvom.
Advokatica Ljiljana Borović Marjanović ističe da njena kancelarija zastupa brojne uhapšene, uključujući četiri studenta optužena za pripremanje dela protiv ustavnog uređenja, kao i studente kojima se na teret stavlja nasilničko ponašanje. Među klijentima su i aktivista optužen za ugrožavanje sigurnosti predsednika, srednjoškolac iz Novog Sada koji je zadobio prelom ruke tokom hapšenja i optužen za nasilničko ponašanje, dva univerzitetska profesora, te novinar pretučen tokom izveštavanja sa izbora. Advokatica takođe navodi slučajeve građana optuženih za „saobraćajne prekršaje koji po zakonu ne postoje“.
Borović Marjanović upozorava na brojne nepravilnosti tokom privođenja: privedeni nisu znali razlog hapšenja, policajci se nisu legitimisali, a kontakt sa advokatom uspostavljen je tek nakon isteka zakonskog roka. Posebno naglašava slučaj aktiviste kome je pritvor određen po žalbi tužioca, uprkos prvobitnom odbijanju sudije, što je kasnije Apelacioni sud ukinuo.
Milena Vasić iz YUKOM-a potvrđuje prijave građana o povredama prava od strane policije, uključujući prekomernu upotrebu sile, nepropisno legitimisanje i verbalne sukobe. Ona navodi da je broj prekršajnih prijava znatno veći od krivičnih, te da pojedine sudije odbijaju da izriču kazne, šaljući predmete na redovan postupak, što smatra pozitivnim signalom.
YUKOM savetuje građanima da na proteste ne idu sami, da u slučaju privođenja zahtevaju kontakt sa advokatom i obaveštenje bliske osobe, te da dokumentuju svaku sumnjivu situaciju. Upozoravaju da čak i minimalni fizički kontakt sa policajcem može biti tretiran kao napad na službeno lice, bez obzira na legitimisanje policajca.

Šta vi mislite?
Još nema komentara. Budite prvi koji će otvoriti diskusiju.