Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta (AFET) danas će u Briselu raspravljati o nacrtu godišnjeg izveštaja o Srbiji, u kojem se izražava zbrinutost zbog sve dublje političke krize u zemlji i poziva na uvođenje sankcija odgovornima za nasilje nad učesnicima protesta, aktivistima i novinarima.
U nacrtu izveštaja, koji je sastavio izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, ocenjuje se da su slobodni i fer izbori najbolji način za rešavanje političke krize u zemlji i poziva na puno, transparetno i inkluzivno sprovođenje svih preporuka Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Izražava se žaljenje zbog činjenice da je Srbija ostvarila ograničen ili da nije ostvarila nikakav napredak u mnogim poglavljima u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) o pristupanju. Ukazuje se da napredak u pristupnim pregovorima treba da bude zasnovan na zaslugama, što ne podrazumeva samo usvajanje reformi, već i njihovu temeljnu i potpunu primenu, posebno u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, nezavisnosti pravosuđa, slobode medija i javne uprave.
U nacrtu izveštaja se izražava zabrinutost zbog nedavnih usvajanja izmena pravosudnih zakona, uz ocenu da to predstavlja „ozbiljan korak unazad na putu Srbije ka EU, pošto dodatno slabi nezavisnost sudstva i autonomiju tužilaštva“. Vlasti Srbije se pozivaju da obustave primenu tih zakonskih izmena i da ih hitno preispitaju.
U dokumentu se ponovo ističe potreba da Srbija jasno i dosledno pokaže da je geopolitički orijentisana ka EU, uključujući potpuno usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Unije, naročito sa restriktivnim merama koje je EU uvela povodom ruske agresije na Ukrajinu.
Kad je reč o Kosovu, u nacrtu izveštaja se ukazuje na značaj konstruktivnog angažovanja vlasti Kosova i Srbije radi postizanja sveobuhvatnog, pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji, zasnovanog na međusobnom priznanju.
Između ostalog, Srbija se u nacrtu izveštaju poziva i da aktivnije pristupi borbi protiv negiranja ratnih zločina i istorijskog revizionizma, posebno u vezi sa ratovima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu.
Posle današnje rasprave u Spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta, evroposlanici će moći da dostavljaju amandmane na nacrt izveštaja do 9. aprila. Izveštaj potom treba da usvoji prvo Spoljnopolitički odbor, a potom i Evropski parlament na plenarnoj sednici.
Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta danas će raspravljati i o nacrtima godišnjih izveštaja o Kosovu, Bosni i Hercegovini, Ukrajini i Moldaviji.

Šta vi mislite?
Uključite se u diskusiju ili pročitajte stavove drugih čitalaca.