Resorni odbor za borbu protiv korupcije pokreta Srbija centar (SRCE) javno je kritikovao nedavne odluke o izmenama prostornih planova u Vojvodini, tvrdeći da se državni sistem koristi kao mehanizam za legalizaciju privatnih interesa na štetu javnog dobra i zaštićenih prirodnih područja.
Kao ključni primer navodi se usvajanje izmene Prostornog plana za područje posebne namene Fruške gore u Skupštini AP Vojvodine. Ovom odlukom omogućena je izgradnja vojnog kompleksa na Pavlasovom čotu, što za posledicu ima trajni gubitak 19 hektara šume u zoni nacionalnog parka sa najvišim stepenom zaštite. Iz RO upozoravaju da se ovaj prostor potpuno isključuje iz javne upotrebe, dok se kao posebno sporno pitanje postavlja finansiranje izrade plana. Iako je formalni predlagač Vojska Srbije, odbor ukazuje na to da se plan finansira privatnim sredstvima, zahtevajući odgovor na pitanje ko je anonimni finansijer i kakav je njegov direktni interes u izmeni javnog dokumenta.
Sličan obrazac netransparentnosti primećen je i u Banatu, gde se planira izgradnja vetroparka „Samoš“ snage 923 MW, što je kapacitet približan hidroelektrani „Đerdap I“. Iako zvanični investitor nije javno saopšten, projektno-tehničku dokumentaciju potpisuje firma „AAEC Energy Consulting“ iz Novog Sada, povezana sa preduzećem „Arhitektura atelje“ iz Žablja. Iz resornog odbora podsećaju da je upravo ova firma u ranoj fazi javnog uvida bila navedena kao investitor, te da je zbog projekta predviđeno izmeštanje meteorološkog radara na Gudurički vrh uz prethodno smanjenje stepena zaštite tog područja.
Predstavnici Srbija centra naglašavaju da se u oba slučaja ponavljaju isti elementi: privatno finansiranje strateških planova, nepoznata struktura investitora i intervencije u zaštićenim zonama prirode pod kontrolom istog kruga poslovnih aktera. Prema njihovim rečima, učešće privatnog kapitala u kreiranju javnih planova budi osnovanu sumnju da se zakonski okviri prilagođavaju unapred definisanim profitnim ciljevima.
RO za borbu protiv korupcije uputio je javno pitanje nadležnim organima da li se koordinisanim izmenama prostornih planova sistemski otvara prostor za projekte iza kojih stoji isti poslovni krug, uz poruku da građani imaju pravo da znaju po čijem se interesu menja prostor najviše kategorije zaštite u Srbiji.

Šta vi mislite?
Uključite se u diskusiju ili pročitajte stavove drugih čitalaca.