Ilon Mask (Elon Musk), najbogatiji čovek na svetu i sada prvi trilioner, kontroliše mnogo različitih poslova.
Električna vozila – moždani implantanti, podzemni tuneli, platforma društvenih medija koja se nekada zvala Tviter (Twitter) a sada Iks (X), kao i prozvodnja raketa koja je ove nedelje krenula sa trgovinom na njujorškoj berzi.
Vremenom se sve više ovih poduhvata našlo pod istim krovom. Mask je spojio SpejsEks (SpaceX) – koji je izašao na berzu u petak – sa svojom kompanijom za veštačku inteligenciju xAI početkom ove godine. Ali on i dalje drži funkciju generalnog direktora u nekoliko korporacija, pored drugih različitih izvršnih titula ili vlasničkih udela.
Evo pogleda na ogromno poslovno carstvo Maska.
Mask je generalni direktor SpejsEksa, koji je osnovao 2002. godine. Kompanija je porasla daleko dalje od raketa.
Poseduje satelitsku komunikacionu uslugu Starlink, veliki izvor novca za kompaniju koja je prošle godine generisala 4,4 milijarde dolara operativnog prihoda.
SpejsEks takođe poseduje platformu društvenih medija Iks, ranije poznatu kao Tviter, koju je Mask kupio za 44 milijarde dolara 2022. godine i stavio je pod xAI, proizvođača četbota Grok.
I xAI i X su gubitnici novca (poslovanje sa veštačkom inteligencijom izgubilo je 6,4 milijarde dolara u poslovanju prošle godine).
Ipak, SpejsEks, koji je prošle godine izgubio ukupno 2,6 milijardi dolara od poslovanja, uspeo je da pokrene dovoljno tržišnih akcija da debituje sa najvećom početnom javnom ponudom u istoriji u petak, zatvorivši na nešto manje od 161 dolara po akciji, odnosno ukupnoj tržišnoj vrednosti od 2,1 biliona dolara.
Neki smatraju da ta cena značajno precenjuje kompaniju.
SpejsEks je obećao da će postati lider u veštačkoj inteligenciji i jednog dana pomoći da ljudski život bude multiplanetaran — sa uzvišenim, a ponekad i naučnofantastičnim, ciljevima koji se kreću od postavljanja data centara u svemir do kolonizacije Marsa.
Ali najveći deo toga zavisi od tehnologije i ogromnih potreba za kapitalom.
Mask je takođe izvršni direktor Tesle, pozicije koju obavlja u proizvođaču električnih automobila od 2008. godine.
Tesla se bori sa rastućom konkurencijom u sektoru električnih vozila. Prošle godine, kompanija je izgubila titulu najvećeg proizvođača električnih vozila na svetu od kineskog BYD-a.
Prodaja je takođe bila narušena tokom bojkota zbog Maskove politike.
Te brojke su se od tada donekle oporavile, ali Mask je više puta ignorisao probleme, naglašavajući da Teslina budućnost manje leži u prodaji automobila nego u tome da ljudi koriste njih kao autonomne taksije.
Tesla povećava proizvodnju robota za domove i preduzeća. Takođe je u poslu sa solarnom energijom već oko deceniju kupovinom kompanije SolarCity, koju su osnovali Mask i dvojica njegovih rođaka.
Tesla je izašla na berzu 2010. godine i pridružila se klubu biliona dolara na S&P 500. Njena tržišna kapitalizacija trenutno iznosi oko 1,5 biliona dolara.
Mask takođe ima titulu izvršnog direktora u kompaniji Neuralink, kompaniji za interfejs mozak-računar, koju je suosnivao 2016. godine.
Neuralink je jedna od mnogih grupa koje rade na povezivanju ljudskog nervnog sistema sa mašinama.
Pokrenuli su klinička ispitivanja za ljude sa povredama kičmene moždine, ALS i drugim stanjima. Kompanija (a ponekad i sam Mask) najavila je nekoliko moždanih implantata poslednjih godina. U januaru je Neuralink saopštio da ima 21 učesnika u ispitivanju širom sveta.
Mask je takođe osnovao The Boring Company, deceniju staru kompaniju za kopanje tunela i podzemni transport.
The Boring Company stoji iza projekata poput „Vegas petlje“ – mreže podzemnih tunela za Teslu, koji su prvi put otvoreni oko Kongresnog centra u Las Vegasu 2021. godine.
Obećano je da će isporučiti mrežu brzog tranzita – sa planovima da se izgrade i tuneli u Dubaiju i Nešvilu.
Ipak, kompanija je optužena za kršenje višestrukih bezbednosnih i ekoloških zahteva u Las Vegasu, gde njena cela ruta još uvek nije završena. Postoje i kritike od nekih lokalnih zvaničnika u Nešvilu.
Mask je stekao svoje početno bogatstvo stvaranjem dve kompanije, Zip2 i PayPal (nekada X.com). Ti tadašnji startapovi su prodati novim vlasnicima pre nekoliko decenija — ali su mu na prodaji doneli oko 200 miliona dolara, koje je Mask kasnije iskoristio da pokrene SpejsEks i investira u Teslu.


Šta vi mislite?
Još nema komentara. Budite prvi koji će otvoriti diskusiju.