Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije, Dragan Glamoičić odbio je danas predlog predsednika skupštinskog Odbora za poljoprivredu, Marijana Rističevća da se isplati subvencija za junice, prvotelke od 100.000 dinara za više od 20 grla.
„Za te subvencije bi nam trebalo još milijardu dinara, ne znamo od koga da uzmemo taj novac, od penzionera, lekara“, upitao je Glamočić na sednici tog odbora, odbacujući Rističevićev argument da poljoprivrednici nisu znali da će subvencija biti ograničena na 20 junica.
Prema rečima Glamočića poljoprivrednici koji su uzeli tu subvenciju za junice preko tog broja moraju vratiti novac, uz zateznu kamatu, a jedino, kako je rekao može da im se omogući da kamatu plate na rate.
Glamočić je ponovio da su poljoprivrednici na blokadama puteva izmanipulisani od manjine poljoprivrednika i da su se neki pohvalili na društvenim mrežama da su, kao predsednik udruženja „Šajkača“, Slobodan Vidojević vešti u tome.
Dodao je da je da će biti donete mere za stabilizaciju na tržištu mleka i da će sutra razgovarati sa predstavnicima EU oko uvođenja prelevmana na sireve, a da je uveden prelevman na mleko u prahu za koje nije potrebna dozvola.
„Ukinut je prelevman i na uvoz prasadi kako bi se popravio genetski materijal, radiće se dodatne analiza za uvoz svežeg mesa iz Šapnije gde vlada afrička kuga, radimo na uvođenju oznake „100 odsto iz Srbije“, kao i na uvođenu sledljivosti za poreklo proizvoda. Biće uvedena i obaveza sklapanja ugovora između proizvođača i otkupljivaača mleka sa definisanim načinima formiranja cene i otkaznim rokom“, rekao je Glamočić na sednici ja je trajala pet ipo sati.
Ocenio je da „ima puno prostora za uređenje tržišta, ali da se radi jedno po jedno“.
Istakao je da u razgovoru sa predstavnicima EU oko uvođenja prelevmana, što traže proizvođači mleka, nema jakih argumenata, ali da će navesti i „socijalne i političke probleme“.
Naveo je da u Americi ne postoje subvencije, a da su u Srbiji najveće na svetu i da se iz budžeta izdvaja 7,2 odsto sredstava, iako poljoprivreda u bruto domaćem proizvodu učestvije sa 3,6 odsto.
„Svetske vetrove ne može niko da predvidi, doduše predvideo je naš predsednik (Aleksandar Vučić) pre nekoliko godina. Kriza u mlekarstvu je izazavna i neodgovornim izjavama da domaće nije dobro zbog čega je pala potrošnja 20 odsto“, rekao je Glamočić i optužio poljoprivrednike da su ispolitizovali problem sa mlekom.
Na pitanje Dušana Nikezića (Stranka slobode i pravde) zašto cena „obranog“ mleka u prodavnci košta 155 dinara isto kao pet litara punomasnog sirovog mleka, Glamočić je rekao da u Americi, građani pređu kilometre da nađu u supermarketima povoljniju cenu, umesto da kupe u obližnjoj prodavnici na „ćošku“, kao što to čini Nikezić, kome to omogućuje standard.
Glamočić je rekao da veliki proizvođači mleka imaju neto godišnju zaradu po kravi 4.000 evra i da sada imaju „malo manju zaradu“, a da su najugroženji najmanji proizvođači.
Istkao je da će mlekara Imlek od sutra preuzimati celokupnu ponuđenu količinu mleka, oko 70 tona, a da će Lidl prodavati UHT mleko po akcijskim cenama.
Najavio je isplatu osnovne subvencije od 18.000 dinara pre početka setve, uz pravdanje računima da je za taj novac kupljeno, seme, đubrivo i sadni materijal i kredite po kamatama od jedan odsto za poljoprivrednike do 40 godina i žene, a za ostale po tri odsto.
Priznao je da su u pravu poljoprivrednici koji su optužili v.d. direktora Uprave za veterinu, Predraga Rojevića koji je izdavao dozvole za uvoz sireva ekspresno po zahtevu, iako je mogao, shodno stanju na tržištu da ih odobrava u roku od 60 dana.
Nije pominjao smenu Rojevića, što su između ostalog, tražili proizvođači mleka jer je time zagušeno tržište sireva i smanjen otkup mleka, već se požalio da neće niko da radi u administraciji zbog malih plata.
Objasnio je da su neke njegove izjave, kao što je – da se smanji ishrana krava i time količina mleka koje daju krave metoda koja se koristi na Zapadu i da je nije izmislio, kao i da je izvučena njegova izjava iz konteksta da poljoprivrednici šenluče po kafanama kada dobiju novac od subvencija.
„Kada prodaju svoje proizvode poljoprivrednici mogu da ga troše kako žele, a subvencije moraju da ulože u proizvodnju“, rekao je Glamočić i naveo da je poljoprivreda „kocka na kojoj se ne dobija svaki put i da su poljoprivrednici pokupovali mehanizaciju kada je cena ratarskih proizvoda bila u „piku“, pa su sada u kreditima koje ne mogu da vrate.
Član odbora (Stranka slobode i pravde) Dušan Nikezić rekao je Glamočiću da bi tu „malo manju zaradu“ trebalo da objasni proizvođačima mleka na licu mesta, na blokadama i na tabli koju pominje uz objašnjenja.
„Da bi ministar poljoprivrede ponovo zaslužio poverenje poljoprivrednika, mora najpre da im uputi iskreno izvinjenje, dođe među njih, sasluša njihove probleme i pismeno dogovori rešenja, jer prazna obećanja više ne prolaze“, rekao je predsednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) i narodni poslanik Miroslav Aleksić.
Aleksić je istakao da bi ministru, „najviše odgovaralo da se poljoprivrednici povuku sa blokada i odu kući, kao i da je nakon izjava da su ‘pijani milioneri’, da treba da rade nešto drugo, pa do toga da je čovek koji je na ulici, plačući prosipao mleko, deo ‘jeftine režije’, jasno je da ovakve poruke samo pokazuju da je sistem pukao, jer seljaci ne izlaze na blokade iz hira, već zato što ih je muka na to naterala“.
„Vi treba da budete na istoj strani sa poljoprivrednicima, da brinete o njima i budete njihov glas u vladi, a ne da tražite načine kako ćete da ih prevarite po ko zna koji put i da zbog kojekakvih interesa budete sluga režima i politike koja je razorila srpski agrar i srpsko selo“, nalasio je Aleksić.
Istakao je da poljoprivrednike ne zanimaju izgovori da uvoz ne može da se zabrani, već konkretna pomoć države i dodao da ako je proizvođačka cena mleka 70 do 80 dinara, a oni ga prodaju za 30, 40 pa i 50 dinara, jasno je, kako je rekao, da sa takvom računicom nema opstanka.
„Mleko je pre tri godine plaćano 80 dinara, svinje 250 do 270 dinara, a danas su cene drastično niže. Ratari prodaju automobile da bi vratili dugove poljoprivrednim apotekama, a voćari krče zasade. Kažete da nema novca za poljoprivredu, ali se izdvajaju ogromne sume za Ekspo, samo za ceremoniju otvaranja 20 miliona evra, subvencija za one koji grade hotele (60 miliona evra), 50 miliona za fizičko-tehničko obezbeđenje, kao i za stadion – milijardu evra“, dodao je on.
Prema njegovim rečima, zaštitne klauzule Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u EU se mogu primeniti kada se neki proizvod jedne strane uvozi u drugu, a nanosi ozbiljnu štetu domaćoj industriji sličnih ili direktno konkurentnih proizvoda, ozbiljne poremećaje u bilo kom sektoru privrede ili teškoće koje mogu da dovedu do ozbiljnijeg pogoršanja ekonomske situacije u nekoj zemlji.
Naglasio je da i je, prema Zakonu o uređenju tržišta koji je donela aktuelna vlast, država dužna da otkupi viškove žitarica goveđeg mesa i mleka.
„Ne smete da kažete Vučiću da vam treba novac za poljoprivredu i umesto toga ćutite, ne štiteći poljoprivrednike, iako je to vaš posao, a rezultati takve politike jasno se vide na semaforu koji pokazuje da su svi parametri poljoprivredne proizvodnje u padu tokom poslednjih 10 godina. Tek sada ste započeli razgovore sa Evropskom komisijom i Savetom za SSP. Treba da se pregovara i to je vaš posao, a ne poljoprivrednika koji su na blokadama“, naveo je Aleksić.
Dodao je da poljoprivrednici nisu „milioneri“ nego „mučenici“ na koje država šalje službenike BIA, a da Glamočić pokušava da krivicu za katastrofalno stanje u poljoprivredi prebaci na nekog drugog.
Poslanik Srbija centra (SRCE) Slobodan Petrović zatražio je od Glamočića da odgovori kako to da je pet litara domaćeg mleka jeftinije od pakovanja, manjeg od jednog litra, koji građani kupuju u prodavnici, ali nije dobio odgovor.
„Imali ste jedan sastanak sa poljoprivrednicima koji su protestvovali i koji i dalje protestuju. Na tom sastanku, osim što ste ih omalovažavali, pričali im da treba da promene delatnost, rekli ste da su ‘pijani milioneri’ koji su zaradili milione zahvaljujući bavljenju poljoprivredom u Srbiji, pa zbog toga šenluče po kafanama“, rekao je Petrović.
Ocenio je da je Glamočić, kada mu ne odgovaraju udruženja poljoprivrednika koja protestuju zbog ugrožene egzistencije, po starom receptu SNS-a napravi svoja udruženja kao što su nađeni i „studenti za ćaćilend“.
„U tim vašim udruženjima ima i onih koji od životinja imaju samo psa i mačku, i često su sami u tim udruženjima. Ali ih to, naravno, ne sprečava da dobijaju milione iz budžeta. I onda ste se sa tim poljoprivrednicima sve dogovorili i, kao jedno od vrhunskih rešenja, je i to što ćete na proizvode iz Srbije staviti oznaku ‘100 odsto iz Srbije'“, rekao je Petrović.
Upitao je Glamočića da li prosečan građanin ove države sa platom koja je često ispod minimalca, ili penzioner sa penzijom od 300 evra, kad uđe u prodavnicu da nešto kupi, gleda odakle je proizvod ili koliko košta, ali Glamočić nije imao odgovor.

Daj svoj stav!
Argumentuj, budi korektan — ili pročitaj tuđe stavove.