Predstavnici vlasti svakodnevno se hvale da je Srbija „ekonomski tigar“ sa najvećim rastom BDP-a u regionu, ali zvanični podaci evropskih institucija govore suprotnu priču iza koje se kriju sistemska neefikasnost, neproduktivnost, odsustvo konkurencije i životni standard koji je na jedva polovini evropskog proseka, izjavio je Nenad Baletić, predsednik Resornog odbora za privredu i preduzetništvo Narodnog pokreta Srbije (NPS).
Baletić, koji je i odbornik u Skupštini grada Beograda, naglašava da BDP, kojim vlast „maše“, meri bogatstvo države i obim njene potrošnje, ali ne i kvalitet života građana, dodajući da se iz zvaničnih dokumenata (Eurostat, MMF, Izveštaji o javnim nabavkama) jasno vidi da građani žive „poluživot u odnosu na Evropsku uniju“.
On je objasnio da je jedina mera koja pokazuje šta građani zaista mogu da kupe stvarna individualna potrošnja (AIC) po glavi stanovnika, koja u Srbiji iznosi jedva 53 posto proseka Evropske unije, prema podacima Eurostata. Baletić ističe da dok prosečan Evropljanin raspolaže sa 24.500 jedinica kupovne moći, građanin Srbije je na 13.000, te da je ta razlika „direktna cena korupcije i promašenih investicija“, gde novac odlazi u preplaćene infrastrukturne projekte, a ne u životni standard stanovništva.
Baletić tvrdi da je rast BDP-a u Srbiji rezultat „fiskalnog pumpanja“, potkrepljujući to zvaničnim podacima da je u čak 51 posto tendera u javnim nabavkama podneta samo jedna ponuda, ona koja pobeđuje. „Kada nema konkurencije, nema ni tržišne cene. To znači da građani svaku školu, put ili stadion plaćaju skuplje nego što je realno. Ta razlika u napumpanim cenama ide i više od 30 posto, veštački pumpa BDP, a zapravo predstavlja čist gubitak javnog novca koji završava u privatnim džepovima privilegovanih pojedinaca i njihovih firmi“, kazao je Baletić.
Prema njegovim rečima, još jedna činjenica demistifikuje vladajuću statistiku: rumunski BDP kupovne moći porastao je četiri puta više nego srpski u periodu od 2012. do 2025. godine, a Hrvatska je u prošloj godini u nominalnom iznosu imala veći BDP od Srbije. „Sa jedne strane imamo 51 posto tendera sa samo jednim ponuđačem, dok je sa druge stvarna potrošačka moć stanovništva tek na 55 posto od proseka EU. Gde je razlika? Nestala je u džepovima onih jedinih ponuđača i njihovih političkih mecena”, zaključio je Baletić.

Daj svoj stav!
Argumentuj, budi korektan — ili pročitaj tuđe stavove.