Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je danas da zemlje Unije moraju da usmere svoju pomoć u energiji pre svega osetljivim domaćinstvima i industrijama, ili će rizikovati da protraće milijarde evra u trenutku kada iranski rat dovodi do visokih cena nafte i gasa.
Američko-izraelski rat protiv Irana zajedno sa odmazdom Irana i blokadom Ormuskog moreuza košta EU gotovo 500 miliona evra dnevno, što utiče na povećanje cena goriva na benzinskim pumpama i podsticanje strahovanja o skoroj nestašici goriva za avione.
Fon der Lajen je rekla da EU, da bi izbegla nanošenje dodatne štete svojim privredama, mora da se osloni na lekcije naučene tokom naftne krize 2022. godine, kada je Rusija upotrebila svoju energetsku moć protiv evropskih zemalja da podrije njihovu podršku Ukrajini.
Više od 350 milijardi evra „potrošeno je na mere koje nisu ciljane i to je imalo ogroman uticaj na finansije država članica“, rekla je fon der Lajen evroposlanicima u Strazburu, u Francuskoj.
„Nemojmo napraviti istu grešku ponovo, i usmerimo našu podršku tamo gde je najvažnija“, rekla je ona.
Kao što je Evropa prekinula energetsku zavisnost od Rusije, sada mora da okonča oslanjanje na snabdevanje iz ostatka sveta, tako što će bolje upotrebiti svoje obnovljive izvore kao što su vetar i solarna energija, kao i nuklearnu energiju, rekla je šefica Evropske komisije.
„Naša preterana zavisnost od uvoznih fosilnih goriva nas čini preosetljivim“, rekla je ona.
Od početka ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine, uvoz ruskog gasa u 27 zemalja članica Unije oboren je sa 45 odsto na 12 odsto prošle godine. Uvoz uglja bio je zabranjen sankcijama, a uvoz nafte smanjen je sa 27 odsto 2022. godine na dva odsto, i samo su Mađarska i Slovačka nastavile kupovinu od Rusije.
Ona je rekla da uticaj iranskog rata može da ima odjeke narednih meseci i čak godina i da je put ka energetskoj nezavisnosti u tome da se dobije čista, ekonomična domaća energija, od obnovljivih izvora do nuklearnih.
Pozvala je zemlje EU da koriste više struje proizvedene obnovljivim izvorima i nuklearnim izvorima za saobraćaj i avione, grejanje domova i da se smanji zavisnost od fosilnih goriva u industriji.
Struja čini manje od četvrtine energetske potrošnje EU, piše agencija AP.
Evropski komesar za energetiku Dan Jergensen upozorio je prošle nedelje da iranski rat nije samo proizveo kratkotrajno i malo povećanje cena.
„Ovo je kriza koja je verovatno ista kao krize 1973. i 2022. zajedno“, rekao je on.
Dodao je da je Evropa primorana da zauzme defanzivan stav jer ima malo kontrole nad događajima.
„Čak je i najbolji scenario i dalje loš. Da li ćemo biti u krizi bezbednog snabdevanja ili ne uglavnom zavisi od toga šta se dešava na Bliskom istoku. Ono što možemo da uradimo je da pokušamo da sprečimo i ograničimo štetu“, rekao je komesar.

Šta vi mislite?
Još nema komentara. Budite prvi koji će otvoriti diskusiju.