Države članice Saveta Evrope (SE) danas su u Kišinjevu, u Moldaviji, usvojile deklaraciju kojom su potvrdile značaj „Evropske socijalne povelje“.
Ministri i visoki predstavnici država članica SE, saopštila je ta organizacija, usvojili su „deklaraciju usmerenu ka budućnosti, potvrđujući svoju posvećenost socijalnim pravima i Evropskoj socijalnoj povelji na Konferenciji o socijalnim pravima – Evropskoj socijalnoj povelji“.
Domaćini skupa su bili SE i Moldavija kao predsdavajuća Komiteta ministara Saveta Evrope.
Usvajanjem deklaracije, evropske države su potvrdile posvećenost Evropskoj socijalnoj povelji i zaštiti socijalnih prava, povezujući socijalnu pravdu sa demokratskom stabilnošću i otpornošću.
Države SE su pozdravile inicijativu o „Novom demokratskom paktu za Evropu“, napominjući da, sa socijalnom pravdom kao ključnim ciljem, pakt nudi priliku za obnovljene obaveze, integrisana rešenja u svim sektorima i inovativne načine za podršku socijalnim pravima.
Deklaracija poziva na efikasnu primenu prava, uključujući pravedne uslove rada, socijalnu zaštitu i podršku ranjivim grupama kao što su deca, mladi, starije osobe, osobe sa invaliditetom i romske zajednice.
Države članice se obavezuju na rodno odgovorne politike, aktivno učešće i snažan socijalni dijalog.
Deklaracija naglašava važnost praćenja zaključaka Evropskog komiteta za socijalna prava i unapređenja koordinacije sa državnim i lokalnim vlastima. Podvlači potrebu za saradnjom sa telima Saveta Evrope i međunarodnim organizacijama da bi se ojačao praktični uticaj Povelje.
Predsednica Moldavije Maja Sandu je rekla u govoru da je „naše iskustvo pokazalo da kada se ljudi osećaju zaštićeno, manje su ranjivi na manipulaciju. Kada imaju prilike, sigurniji su u svoju budućnost. Zato nastavljamo naše napore da promovišemo socijalnu jednakost – napore koji ostaju u potpunosti usklađeni sa principima Evropske socijalne povelje. Jer ako smo ozbiljni u vezi sa očuvanjem demokratije, moramo osigurati da ona donosi koristi svima“.
Generalni sekretar Saveta Evrope Alen Berse je kazao u govoru da „nema bezbedne demokratije bez socijalnih prava“ i ukazao da „u vreme ratova, ekonomskih šokova i rastuće nejednakosti, sprovođenje Evropske socijalne povelje stavlja socijalnu pravdu tamo gde joj je mesto: U centar demokratske stabilnosti“.
Konferencija je okupila ministre i druge visoke zvaničnike zadužene za socijalna prava i socijalnu politiku, zvaničnike Saveta Evrope, predstavnike institucija Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Međunarodne organizacije rada. Među učesnicima su bili i predstavnici civilnog društva, socijalni partneri, akademska zajednica, nacionalne institucije za ljudska prava, tela za ravnopravnost i njihove evropske mreže.
U okviru konferencije, Albanija, Andora, Belgija, Hrvatska, Francuska, Litvanija, Malta i Norveška su preduzele dodatne odredbe Evropske socijalne povelje, signalizirajući svoju nameru da dalje jačaju zaštitu socijalnih prava. Francuska je primenu Povelje proširila na svoje prekomorske teritorije: Gvadalupe, Francusku Gvajanu, Martinik, Majot, Reinion, Sen Martin, Sen Bartelemi i Sen Pjer i Mikelon.
Konferencija je deo šireg programa skupova u Kišinjevu, uključujući jedanaest pratećih o raznim aspektima socijalnih prava i socijalne politike, kao što su digitalizacija sistema socijalne zaštite i njen uticaj na pristup beneficijama, socijalna prava kao stvarnost za mlade, osiguravanje prava u prekomorskim teritorijama, jačanje zdravstvene pismenosti i prilagođavanje Evropske socijalne povelje digitalnom dobu.
Diskutovalo se i o „demografskoj otpornosti“ i „ljudskom kapitalu“, „višeslojnom upravljanju sprovođenjem socijalnih prava“, inkluziju Roma i budućnost rada, „ulozi socijalnih prava u jačanju otpornosti“ u Moldaviji i Ukrajini, jačanju povezanosti Evropske socijalne povelje i Evropskog stuba socijalnih prava.
Sledeća konferencija o socijalnim pravima – o Evropskoj socijalnoj povelji biće pod portugalskim predsedavanjem Komitetom ministara Saveta Evrope.

Šta vi mislite?
Uključite se u diskusiju ili pročitajte stavove drugih čitalaca.