Generalna skupština UN usvojila je danas velikom većinom „Njujoršku deklaraciju“ čiji je cilj da se da novi podsticaj rešenju o dve države za Izrael i Palestince, ali nedvosmisleno isključujući Hamas.
Dok Izrael skoro dve godine osuđuje nemogućnost Generalne skupštine UN i Saveta bezbednosti UN – da osude neviđene napade palestinskog pokreta 7. oktobra 2023. godine, tekst koji su pripremile Francuska i Saudijska Arabija, a usvojen sa 142 glasa za, 10 protiv (uključujući Izrael i SAD) i 12 uzdržanih, je jasan.
„Osuđujemo napade koje je Hamas počinio 7. oktobra protiv civila“ i „Hamas mora da oslobodi sve taoce“ koji se drže u Gazi, navodi se u tekstu.
Deklaracija, koju je u julu već potpisalo 17 država, uključujući nekoliko arapskih zemalja, tokom prvog dela konferencije UN o rešenju o dve države, ide još dalje.
„U kontekstu završetka rata u Gazi, Hamas mora da prestane da vrši svoju vlast nad Pojasom Gaze i predati svoje oružje Palestinskoj upravi, uz podršku i saradnju međunarodne zajednice, u skladu sa ciljem suverene i nezavisne države Palestina“, ističe se u tekstu.
„Dan, 12. septembar će se pamtiti kao dan konačne međunarodne izolacije Hamasa“, izjavio je francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro (Jean-Noel Barrot) na javnom radiju Frans enter (France Inter) neposredno pre današnjeg glasanja.
Prema izvoru iz francuskog predsedništva, deklaracija treba da se posmatra kao osnova za samit kojim će Pariz i Rijad kopredsedavati 22. septembra u UN u Njujorku, gde je predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) obećao da će priznati palestinsku državu.
„Važno je da Generalna skupština konačno podržava tekst koji direktno osuđuje Hamas“, čak i ako će Izraelci reći da je „to premalo i prekasno“, naglasio je Ričard Gouvan (Richard Gowan) iz Međunarodne krizne grupe.
Zahvaljujući ovom tekstu, zemlje koje podržavaju Palestince moći će da „odbace izraelske optužbe da implicitno podržavaju Hamas“, rekao je Gouvan za AFP.
On je dodao da tekst „nudi štit od kritika Izraela“ onima koji se spremaju da priznaju palestinsku državu.
Sledeći primer predsednika Makrona, nekoliko zemalja je objavilo svoju nameru da to učine tokom nedelje Generalne skupštine UN, koja počinje 22. septembra.
Taj proces se vidi kao dodatno sredstvo za pritisak na Izrael da okonča rat u Pojasu Gaze, koji je počeo posle napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine.
„Njujorška deklaracija“ takođe poziva na „kraj rata u Gazi i pravedno, mirno i trajno rešenje izraelsko-palestinskog sukoba, zasnovano na istinskoj primeni rešenja o dve države“.
To je inače poznat stav Generalne Skupštine UN.
U pogledu budućeg prekida vatre, pominje se i raspoređivanje „privremene međunarodne stabilizacione misije“ u Gazi, pod mandatom Saveta bezbednosti UN, radi zaštite stanovništva, podrške izgradnji kapaciteta palestinske države i pružanja „bezbednosnih garancija Palestini i Izraelu“.
Oko tri četvrtine od 193 države članice UN priznaje palestinsku državu koju je palestinsko rukovodstvo proglasilo u egzilu 1988. godine.
Ali posle skoro dve godine rata u razorenom Pojasu Gaze, širenja izraelskih naselja na Zapadnoj obali i pokušaja izraelskih zvaničnika da anektiraju ovu okupiranu teritoriju, rastu strahovi da je stvaranje palestinske države fizički nemoguće.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu bio je veoma jasan.
„Neće biti palestinske države“, rekao je on u četvrtak.
Njegov američki saveznik je već objavio da palestinskom predsedniku Mahmudu Abasu neće biti dozvoljeno da dođe u Njujork.
Šta “Njujorška deklaracija” znači — a šta ne znači
Šta ne znači
- Nije formalno priznanje palestinske države. Deklaracija je politička, a ne pravno obavezujuća. Ona potvrđuje podršku ideji o rešenju sa dve države, ali sama po sebi ne dodeljuje članstvo ili suverenitet Palestini unutar UN.
- Ne ukida izraelsku kontrolu ili okupaciju automatski. Iako poziva na prenos vlasti s Hamasa na Palestinsku upravu, takav proces mora da usledi kroz konkretne pregovore, sporazume i praktične mere.
Šta može da znači
- Jasan međunarodni signal podrške Palestini i rešenju o dve države. To može stupiti kao početna tačka za diplomatske pokrete poput međunarodnog priznanja ili otvaranja prepozna-vanja države.
- Politika pritiska na Hamas. Deklaracija jasno kaže da Hamas treba da preda oružje i vlast. Dakle, međunarodna zajednica stavlja zahtev za smenu u rukovođenju.
- Promena diskursa u UN. Tokom gotovo dve godine rata, UN je kontinuirano opstruisana od strana koje nisu hteli da osuđuju napade. Sad je postignuta konsenzualna, jasna poruka — koji pokazuje da Palestina ima poziciju koju podržava većina članica.

Šta vi mislite?
Još nema komentara. Budite prvi koji će otvoriti diskusiju.