Mađarska će uskoro objaviti desetine hiljada dokumenata o saradnicima državne bezbednosti iz komunističkog doba.
Pored stalno zaposlenih agenata i oficira, služba bezbednosti je vrbovala i obične građane, često putem ucene ili drugih vidova prinude, kako bi nadzirali svoje kolege, prijatelje, komšije i rođake, te o njima podnosili izveštaje svojim nalogodavcima.
Predstojeće objavljivanje ovih dosijea, za koje je Istorijski arhiv službi državne bezbednosti danas saopštio da će se odvijati u dve faze, sa početkom 4. novembra, deo je nastojanja nove mađarske vlade desnog centra da uvede veću transparentnost u rad državnih institucija.
Nakon konferencije za novinare održane danas u prostorijama arhiva, generalni direktor te ustanove Gerge Bendeguz Čeh izjavio je da je pitanje objavljivanja ovih dokumenata bilo sporno još od demokratske tranzicije Mađarske pre 36 godina, uglavnom, kako je naveo, zbog toga što bi njihovo objavljivanje verovatno kompromitovalo političare koji su i dalje aktivni.
„Ovo je stara debata. Mađarsko društvo nije uspelo ni da proguta ni da ispljune ovaj problem još od promene režima“, rekao je Čeh.
Međutim, ubrzo nakon što je njegova stranka Tisa u aprilu ubedljivo porazila dugogodišnjeg mađarskog lidera Viktora Orbana, premijer Peter Mađar izjavio je da će njegova nova vlada „ispuniti jedno od najvažnijih obećanja demokratske tranzicije: učinićemo postojeće dosijee javno dostupnim i pretraživim“.
Dosijei, za koje se procenjuje da sadrže između 50.000 i 60.000 imena, a koji su ranije bili dostupni samo bliskim srodnicima pomenutih osoba i istraživačima, sada će biti dostupni putem pretražive onlajn baze podataka.
Korisnici će moći da zatraže informacije o pripadnicima službi bezbednosti, doušnicima ili osobama koje su bile mete za vrbovanje, na osnovu imena, datuma ili mesta rođenja, imena majke, kodnog imena, kao i vrste ili broja dokumenta.
Pojedini dokumenti će biti delimično cenzurisani kako bi se zaštitili osetljivi lični podaci, uključujući zdravstvene kartone, podatke o zavisnostima, seksualnim aktivnostima i seksualnoj orijentaciji.
Drugi talas objavljivanja dokumenata planiran je za 25. februar, kada će javnosti biti predstavljeno oko 9.000 takozvanih „B dosijea“, spisa koji mogu imati i po nekoliko stotina stranica, a koji sadrže detaljne informacije o pojedincima koji su vrbovani ili su bili mete vrbovanja.
Čeh, direktor arhiva, izjavio je da vlade koje nasleđuju diktature retko obelodanjuju imena bivših agenata i doušnika, a kamoli tako detaljne dosijee kakve Mađarska sada priprema za objavljivanje.
„Ovako radikalna obelodanjivanja nikada se ranije nigde nisu dogodila. Sada zaista možemo da razumemo ko su bili tajni saradnici ili doušnici državne bezbednosti“, rekao je on.











Vaše mišljenje je deo priče
Otvorite diskusiju i budite prvi koji će komentarisati ovu vest.