Rezultati istraživanja "Navike građana o kardiovaskularnom zdravju i LDL holesterolu" pokazala su da, iako je povišeni holesterol jedan od vodećih rizika za infarkt i moždani udar, više od 40 odsto ispitanika smatra da ima telesnu težinu iznad poželjne, trećini je dijagnostikovan povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Predsednica Udruženja kardiologa Srbije Ivana Nedeljković rekla je novinarima u beogradskom Dorćol placu, tokom predstavljanja istraživanja, da je neophodno pratiti evropske modele, koji uključuju prevenciju, praćenje dijagnoze i upoznavanje pacijenata sa problemom.
„Pacijentu mora da se objasni njegovo mesto u sistemu. Savremena medicina nije vezana za tablice i za brojeve. Kada se postavi vrednost LDL holesterola onda se objasni šta to zapravo znači, da su to masne naslage koje već postoje na krvnim sudobvima, i da to što pacijenta ne boli, što nema tegobe, ne znači da nije bolestan“, kazala je ona.
Nedeljković je dodala i da, prema podacima Evropskog atlasa, svaki osmi grđanin Srbije umire od vaskularnih bolesti u svom radnom dobu.
„To je alarmantnio jer se sve to dešava u radnom dobu, kada smo najviše spremni da živimo život, uživamo ili stavramo porodicu“, izjavila je ona.
Direktor istraživačkog centra Stratedžist (Strategist) Bojan Klačar saopštio je da građani, prema rezultatima istraživanja, i dalje najviše veruju lekarima, a onda zatim i medijima, internetu i alatima veštačke inteligencije.
„Pozitivno je što su za ljude lekari glavni izvor informisanja i najveći autoritet kada su u pitanju bolesti srca i krvnih sudova“, kazao je on.
Sa druge strane, Klačar je naveo da su ispitanici, u kontroli LDL holesterola, dali prednost hrani i fizičkoj aktivnosti pre nego adekvatnoj terapiji i lekovima.
Kardiolog iz Udruženja kardiologa Srbije Aleksandra Đoković upozorila je da problem ne obuhvata samo starije građane, već i mlađe pacijente koji često nisu svesni da imaju takve probleme.
„Analiza je pokazala da više od polovinme naših mladih ljudi, koji su prosečne starosti 40 godina, ima povišenu masnoću u krvi, krvni pritisak, a četiri od deset ima i podatak da je neko u porodici u mladim godinama već imao infarkt“, rekla je ona.
Kako su naveli u istraživanju, prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom prošle godine od kardiovaskularnih bolesti umrlo je više od 40.000 ljudi, što znači da je gotov pet života izgubljeno svakoga sata.
Istraživanje je urađeno na uzorku od 1.000 grđana Srbije uzrasta od 30 do 70 godina, na inicijativu Udruženja pacijenata sa kardiovaskularnim bolestima „Moja druga šansa“, uz podršku Udruženja kardiologa Srbije povodom Svetskog dana familijarne hiperholesterolemije.










Vaše mišljenje je deo priče
Pročitajte stavove drugih čitalaca i uključite se u razgovor.