Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež izjavio je danas na Poslovnom forumu Srbija-Uzbekistan da se za srpske privrednike otvara tržište centralne Azije, a za uzbekistanske tržište Evrope.
„Jedni druge ne vidimo samo kao tržišta na kojima treba nešto prodati, već kao kapije centralne Azije, na koje naša privreda i te kako može da računa, ali i kapije Evrope i Zapadne Evrope, na koju kolege iz Uzbekistana mogu da računaju“, rekao je Čadež.
Predsednik Uzbekistana Šavkat Mirzijojev istakao je da su uzbekistansko-srpski odnosi podignuti na nivo strateškog partnerstva što je rezultat zajedničkog rada i želje da se produbi saradnja u svim oblastima.
„Potpisali smo sporazum o prevozu tereta bez dozvola i otpočeli proces uvođenja režima slobodne trgovine“, rekao je Mirzijojev.
Dodao je da je primarni cilj trgovinske razmene da se ubrzano gradi transportni koridor Kina -Kirgistan-Uzbekistan koji će otvoriti nove mogućnosti za ulazak srpskih kompanija na istočno tržište.
Naveo je da je radi razvoja industrijske kooperacije usvojen zajednički plan aktivnosti za peiod 2026-2028 godine, a da je najvažnije da poslovni ljudi sada iskoriste ponuđene mogućnosti.
„Izdvajam pet perspektivnih oblasti za unapređenje saradnje sa našim srpskim partnerima, prva je mašinogradnja i elektrotehnika. Imamo ogroman potencijal u ovim oblastima jer naša automobilska industrija godišnje proizvodi oko 500.000 automobila u saradnji sa General Motorsom, Volkswagenom, Kiom i BYD koji proizvodi električne autonobile“, rekao je Mirzijojev.
Dodao je da nudi srpskim kompanijama da zajedno sa uzbekistanskim proizvode automobilske i industrisjke komponente, rezerne delove, opremu, transformatore i automatske upravljačke sisteme.
Drugi pravac saradnje, prema njegovim rečima je tržište farmaceutike, koje je u Uzbekistanu vredno tri milijarde dolara. „Pozivamo vas da pređete sa trgovine lekovima na transfer tehnologije i lokalizaciju proizvodnje“, rekao je Mirzijojev i naveo da je Uzbekistan spreman da za srpske kompanije stvori još veći preferencijalni režim.
Treća oblast saradnje je, kako je naveo, tekstilna industrija jer Uzbekistan proizvodi od sirovina do gotovih proizvoda i izvozi u više od 70 zemalja.
Pozvao je kompanije iz Srbije za udruživanje proizvodnih kapaciteta i rekao da pregovaraju sa Jumkom.
Četvrta oblast za saradnju je, kako je istakao, poljoprivreda, a peta digitalna ekonomija. „Srbija ima jake kompetencije i IT stručnjake, a i u Uzbekistanu se dinamično razvija IKT indusutrija“, rekao je predsednik Uzbekistana.
Pozvao je srpske stručnjake za informatiku da učestvuju na međunarodnoj nedelji IKT u Taškentu od 22. do 25. septembra.
Mirzijojev je naglasio da je doneo odluku da već sledeće nedelje pošalje diplomate u Srbiju, ne čekajući otvaranje ambasade, da pomognu srpskim privrednicima u uspostavljanju saradnje sa uzbekistanskim partnerima u svm oblastima.












Vaše mišljenje je deo priče
Otvorite diskusiju i budite prvi koji će komentarisati ovu vest.