Evropska unija nudi 10 milijardi evra za finansiranje firmi za izgradnju sedam gigafabrika za veštačku inteligenciju (AI) u nastojanju da nadoknadi kašnjenje u toj oblasti u odnosu na SAD i Kinu, saopštila je danas Evropska komisija.
Evropska komisija je dodala da bi želela da to javno finansiranje privuče dodatnih 20 milijardi evra u privatnim investicijama.
„Pristup sirovoj razmeri računarske snage sa gigafabrikama veštačke inteligencije je strateška potreba za Evropu kako se ubrzava razvoj veštačke inteligencije“, rekla je Hena Virkunen, izvršna potpredsednica Evropske komisije koja nadzire tehnološki suverenitet.
Nastojanje Brisela da uspostavi „tehnološki suverenitet“ dobila su na hitnosti pošto se lideri brinu zbog zavisnosti od tehnologija stranih snabdevača, koji bi, kako kažu, kažu mogli da se pretvore u oružje protiv Evroplajna.
Američki predsednik Donald Tramp kritikovao je EU zbog njenih tehnoloških propisa, a Kina je ograničila snabdevanje minerala neophodnih za taj sektor.
Kompanije sada mogu da podnesu ponude za izgradnju gigafabrika koje treba da imaju najmanje 100.000 najsavremenijih AI čipova što ih čini otprilike četiri puta moćnijim od centara za obradu podataka koji trenutno rade u Evropskoj uniji.
Trenutni kapacitet obrade podataka EU, koju daje mređa od 19 centara veštačke inteligencije od Finske do Španije će više nego da se udvostruči kada se uključi ovih sedam gigafabrika.
Evropa je dalekko iza SAD i Kine u najvažnijim sektorima za razvoj veštačke inteligencije prema proceni američkih Federalnih rezervi iz 2025. godine. Kina ima ogroman kapacitet električne struje za data centre dok SAD imaju najveći udeo privatnih investicija u veštaćku inteligenciju.
Evropa ne proizvodi mnoge od miliona sastavnih delova potrebnih za data centre i struja u EU može da košta dva puta ili tri puta više nego u SAD i Kini, prema izveštaju Evropske komisije podnet Evropskom parlamentu u junu.
„Evropske poslovne i javne vlasti će nastaviti da se oslanjanu na provajdere veštačke inteligencije iz SAD na uštrb evropskih provajdera usluga koji se bore da rade na tome“, navodi se u izveštaju koji je naveo da su prvih pet provajdera klauda za evropski blok svi Amerikanci.
„Zavisnost od klauda hiperveličine i provajdera za računarske usluge AI, posebno za slučajeve za vrlo kritičnu upotrebu, nastaviće da izlažu podatke mogućnostima pristupa treće zemlje i predstavljaju rizike za kontinuitet usluga, ugrožavajući operacionalnu autonomiju“, navodi se u izveštaju.
Francuski Mistral sada vodi jedan od najvećih data centara veštačke inteligencije u EU na svom kampusu u Parizu. Mistral pravi četbot „Le Ša“ (Le Chat) ali nije održao korak sa američkim AI kompanijama kao što su OpenAI, proizvođača čet Dži-pi-tija (ChatGPT) i kineskim rivalima kao što je DipSik (DeepSeek).
Dok su politički lideri kao što je francuski predsednik Emanuel Makron izrazili alarm oko toga što Evropa ima manjak domaćih AI kompanija takođe vlada velika zabrinutost širom kontineta o ekonomskom poremećaju i implikacijama za privatnost te novonastajuće tehnologije.
Evropska komisja je navela da će proizvodi AI razvijeni sa rastućom mrežom data centara slediti EU standarde zaštite podataka, bezbednosti, sigurnosti i etike, piše agencija AP navodeći da moguće misli na njen Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnom tržištu.
U junu je 40 gradonačelnika širom sveta iz gradova od Finiksa u SAD do Melburna u Asutraliji potipsalo dogovor o sprečavanju negativnog uticaja izgradnje AI data centara na prirodne resurse, cene energenata ili klimatske ciljeve, podseća AP.










Vaše mišljenje je deo priče
Otvorite diskusiju i budite prvi koji će komentarisati ovu vest.