Nevladina organizacija Doktori protiv korupcije ocenila je danas da je izjava ministra zdravlja Zlatibora Lončara o povezanosti lista čekanja u domovima zdravlja sa koruptivnim interesima direktora tih državnih ustanova – samo delimično konstatuje uzroke neprihvatljivog stanja.
„Ponovo podsećamo ministra da Zakon o zdravstvenoj zaštiti (čl 60) dozvoljava državnom lekaru da kroz radnopravni institut dopunskog rada bude istovremeno i privatnik. Dopunski rad, odnosno legalizovani konflikt interesa državnog lekara uveden 2005. godine stvara teške posledice po zdravlje građana“, navodi se u saopštenju.
Prema njihovim rečima, pogrešno postavljen zdravstveni sistem, između ostalog, dovodi do nedopustive diskriminacije velikog broja siromašnih građana koji ne mogu da ostvare pravo na lečenje u državnom zdravstvu uprkos plaćanju zdravstvenog doprinosa od 10,3 odsto na bruto platu.
„Ovi građani su osuđeni na bitisanje na dugačkim listama čekanja na zdravstvenu uslugu sa dramatičnim, često fatalnim ishodima. Poražavajući epidemiološka slika dokazuje svu pogubnost zdravstvenog modela koji se bazira na konfliktu interesa: stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u Srbiji je dva puta veća od stope smrtnosti u Evropskoj uniji“, naveli su iz te organizacije i dodali da je slično i sa malignim oboljenjima.
Doktori protiv korupcije smatraju da ministar ispravno konstatuje postojanje lekara „skretničara“ koji pacijenta iz državne ustanove „skreću“, u svoju privatnu praksu, kao i da takvo ponašanje lekara „skretničara“ ministar kvalifikuje kao krivično delo.
„Međutim, da li se legalizovan konflikt javnog i privatnog interesa državnog lekara, normiran u sistemskom zdravstvenom zakonu i usvojen u Skupštini Srbije, može kvalifikovati kao krivično delo korupcije? Jer, poznato je da od 22.000 državnih lekara većina radi privatno iako istovremeno u njihovim zdravstvenim ustanovama postoje liste čekanja“, dodali su oni.
Pitali su da li ministar zdravlja smatra da hiljade lekare treba goniti zbog krivičnog dela zbog korupcije i da li represivne mere mogu eliminisati sistemsku korupciju, ili se sistemska korupcija ukida izmenom koruptivnih zakona.
„To su pitanja od najvećeg društvenog značaja i na njih se ne može odgovoriti parcijalno. Ili odgovor zameniti patetičnim lamentom zbog stanja u zdravstvu. Na žalost, umesto konkretnog institucionalnog reagovanja na sistemsku korupciju, pasivnost Ministarstva zdravlja, Lekarske komore Srbije i Srpskog lekarskog društva šalje građanima poruku o ukorenjenosti anomije, suspenziji i deficitu društvenih normi i zakona u zdravstvu. A takva poruka nije ono što građani Srbije očekuju od svoje države“, navodi se u saopštenju.

Šta vi mislite?
Uključite se u diskusiju ili pročitajte stavove drugih čitalaca.