Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) raspravljaće danas u Njujorku o novom izveštaju generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o radu Misije UN na Kosovu (UNMIK).
Izveštaj kojim je obuhvaćen period od 16. marta do 15. septembra predstaviće šef UNMIK Peter Due.
Srbiju će predstavljati ministar inostranih poslova Marko Đurić.
Sednica je zakazana za 21 sat po srednjeevropskom vremenu.
Gutereš je u izveštaju ocenio da, iako je opšta bezbednosna situacija ostala stabilna, institucionalni zastoj na Kosovu se nastavio.
On je pozdravio mirno odvijanje izbora i aktivno učešće svih zajednica ocenivši da to odražava otpornost demokratskih procesa na Kosovu.
Ukazao je međutim da dugotrajni institucionalni zastoj nosi rizik od narušavanja poverenja javnosti i otežavanja efikasnog upravljanja i pozvao sve političke aktere da se konstruktivno angažuju kako bi se okončali preostali institucionalni procesi i obezbedilo inkluzivno i efikasno funkcionisanje institucija.
Kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine Gutereš je pozdravio "obnovljeni napredak", ali je ocenio da je suštinski napredak u sprovođenju postojećih sporazuma postignutih uz posredovanje Evropske unije ostao ograničen.
Naglasio je da je dijalog i dalje od suštinskog značaja za trajni mir, stabilnost i prosperitet i pozvao obe strane da u potpunosti i u dobroj veri sprovedu svoje obaveze, uključujući one preuzete na osnovu Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. i njegovog Aneksa o sprovođenju, dogovorenog u Ohridu.
Podstičem obe strane da se uzdrže od postupaka koji bi mogli da izazovu tenzije, doprinesu stvaranju atmosfere pogodne za dijalog i teže konkretnim rezultatima koji će biti od koristi svim zajednicama, dodao je.
U izveštaju se konstatuje da su porasle tenzije između centralnih vlasti i lokalnih samouprava, naročito na severu Kosova, zbog nadležnosti, donošenja odluka na opštinskom nivou, rušenja objekata i iseljenja, kao i postupanja kosovske policije.
Gutereš je naglasio da bi odlukama koje se odnose na nevećinske zajednice, uključujući pitanja imovine, rušenja objekata i iseljenja, trebalo pristupati kroz suštinske konsultacije i u skladu sa načelima jednakog postupanja, pravičnog postupka i pravne sigurnosti.
Ocenio je da su i dalje prisutni problemi u vezi sa reintegracijom sudija i tužilaca kosovskih Srba, kao i zabrinutost u pogledu jezičkih prava, slobode medija i verskih sloboda.
Gutereš je pozdravio imenovanje glavnog tužioca i naveo da podstiče nastavak napora za jačanje odgovornosti, ravnopravnog pristupa pravdi i zastupljenosti nevećinskih zajednica u pravosudnim institucijama, u skladu sa sporazumima postignutim u okviru dijaloga uz posredovanje EU.
Gutereš je naveo da podržava nastavak istraga o prijavljenim slučajevima nedoličnog postupanja policije istakavši da postupanje policije mora i dalje da se zasniva na zakonitosti, nužnosti, srazmernosti, nediskriminaciji i odgovornosti.
Podsetio je na značaj zaštite slobode veroispovesti i slobode izražavanja, uključujući identitete, simbole i jezike nevećinskih zajednica.
Kada je reč o pitanju nestalih Gutereš je ocenio da je to predmet politizacije i da bi napori da se rasvetli njihova sudbina trebalo da i dalje imaju humanitarni karakter i da budu usmereni na porodice i pozvao Beograd i Prištinu da sarađuju u dobroj veri i poštuju pravo porodica da saznaju istinu.
Gutereš je u izveštaju naveo i da je „dobronamerna i posrednička uloga“ UNMIK i dalje važan instrument za izgradnju kohezivnog, multietničkog društva.
Od usvajanja Rezolucije 1244 SB UN, 10. juna 1999. godine, to telo je do 2018. o Kosovu raspravljalo četiri puta godišnje. U 2019. su bile tri sednice SB UN o Kosovu, dok se od 2020. održavaju po dve sednice godišnje, u aprilu i oktobru.











Vaše mišljenje je deo priče
Pročitajte stavove drugih čitalaca i uključite se u razgovor.