Izjava nemačkog kancelara Fridriha Merca da “rad mora da se isplati” suočava se sa rastućim brojem zaposlenih građana koji i pored punog radnog vremena zavise od državne socijalne pomoći, takozvanog “Bürgergelda” (građanskog dohotka). Statistički podaci za 2024. godinu pokazuju da je oko 826.000 zaposlenih primalo socijalne naknade, što je porast od 30.000 u odnosu na 2023. i prvi put da se taj broj povećao od 2015. godine.
Ovaj trend podstakao je debatu o adekvatnosti minimalne plate i strukturi tržišta rada. Opoziciona stranka Levica, preko poslanika Cema Incea, kritikuje da je minimalna plata “plata siromaštva” i da država “poreskim novcem podržava niske plate i održava eksploataciju rada”. Naknade za ove svrhe su 2024. godine državu koštale gotovo sedam milijardi evra.
Iako je minimalna plata početkom 2023. godine povećana na 12 evra po satu, a trenutno iznosi 12,82 evra, predložena su dalja povećanja na 13,90 evra od januara 2026. i 14,60 evra godinu dana kasnije. Međutim, Helena Štajnhaus iz grupe “Sanktionsfrei” smatra da ova povećanja ne prate rast troškova života i stanarina, što objašnjava zašto sve više ljudi mora da dopunjuje prihode.
S druge strane, neki ekonomisti, poput Holgera Šefera iz Nemačkog ekonomskog instituta (IW), tvrde da visina minimalne plate nije glavni problem. Šefer ističe da većina ljudi koji primaju dodatnu pomoć ne radi puno radno vreme, već su na usavršavanju ili rade skraćeno, te da im stoga niska satnica nije primarni problem, već mali broj radnih sati. Podaci Savezne agencije za zapošljavanje potvrđuju da je od 826.000 radnika sa naknadama, samo oko 81.000 radilo puno radno vreme.
Problem rada sa skraćenim radnim vremenom često je povezan sa brigom o deci i nedostatkom adekvatne infrastrukture za dečiju brigu. Studije pokazuju da što radnici imaju više dece, veća je verovatnoća da će im biti potrebna državna pomoć.
Kancelar Merc, uprkos ovim statistikama, planira reforme sistema naknada za nezaposlene s ciljem podsticanja veće zaposlenosti. Ipak, kritičari poput Štajnhaus upozoravaju da bi smanjenje naknada za nezaposlene bilo kontraproduktivno i stvorilo konkurenciju među najsiromašnijima, umesto da se fokusira na povećanje zarada. Ekonomista Šefer takođe upozorava da bi preveliko povećanje minimalne plate moglo da dovede do smanjene potražnje za radom od strane preduzeća.
Daj svoj stav!
Još nema komentara. Napiši prvi.