Novi kvart naselja Beograda na vodi planiran je na području Novog Beograda u neposrednoj blizini zaštićenog staništa „Zimovalište malog vranca“ i u užoj zoni sanitarne zaštite beogradskog izvorišta, objavila je Nova ekonomija.
Naselje Beograd na vodi širi se na novobeogradsku obalu Save, što se vidi iz nacrta izmena i dopuna Prostornog plana područja posebne namene, koji je oglasila Agencija za prostorno planiranje i urbanizam, prema kome bi područje, koje je trenutno zauzeto šljunkarama i betonskim bazama, trebalo da bude transformisano u novu gradsku zonu sa stanovanjem, poslovnim sadržajima i zelenilom, ali u užoj zoni sanitarne zaštite beogradskog izvorišta i neposrednoj blizini zaštićenog staništa „Zimovalište malog vranca“, objavljeno je na sajtu Nove ekonomije.
Kako je preciozirano, planira se izgradnja 558.000 kvadrata stambenog i komercijalnog prostora, dok su maksimalne dozvoljene visine budućih objekata od 85 do 100 metara.
Na ovom području trebalo bi da živi oko 8.900 stanovnika, pa su planirani i sadržaji poput osnovne škole, vrtića i doma zdravlja, dok će za javne zelene i slobodne površine biti namenjeno 37,27 hektara gde bi parkovi bili uz samu obalu Save, između Gazele i Novog železničkog mosta, kao i ispod ovog železničkog koridora.
Kako se planirani kvart nalazi u užoj zoni sanitarne zaštite beogradskog izvorišta i neposrednoj blizini zaštićenog staništa „Zimovalište malog vranca“, najavljeno je preduzimanje posebnih mera.
U dokumentaciji je navedeno da je zbog toga oko staništa malog vranca planiran pojas javnog zelenila širine 50 metara, u kojem gradnja neće biti dozvoljena.
Takođe, u pojedinim delovima naselja smanjuju se maksimalno dozvoljene visine objekata, dok se za zgrade propisuju posebni uslovi koji se odnose na staklene fasade i osvetljenje, kako bi se omogućilo nesmetano kretanje malog vranca.
Moraće da se poštuju još neke mere zarad zaštite ptica kao što je zabrana seča drveća na kojima ove ptice noće, zabrana izvođenja radova koji bi mogli da ih uznemire tokom perioda zimovanja, a i osvetljenje koje će se koristiti mora biti ograničeno.
Kako je objavljeno u dokumentaciji, zarad zaštite vodoizvorišta, biće preduzete posebne mere, poput sprovođenja dodatnih istraživanja, sprečavanja da se iskopom za izgradnju uđe u vodonosnu sredinu, monitoringa kvaliteta vode…
Arhitekta Slobodan Maldini kazao je za Novu ekonomiju da pojas zelenila širok 50 metara, koji je predviđen, nije dovoljna zaštita za ptice koje tu zimuju.
„Tih 50 metara neće bitno promeniti situaciju. Ovde se radi o široj lokaciji, i ova zaštita nije dovoljna“, rekao je Maldini.
On je istakao i problem visine najavljenih zgrada – 85 do 100 metara.
„Kada pravite kulu koja je toliko visoka, povećavate stepen izgrađenosti i praktično degradirate ceo prostor. Bilo bi bolje da su tu ostavljene zelene površine. Međutim, oni javne gradske površine gledaju kao investitorska dobra i kao priliku za profit. Potpuno se zanemaruje dobrobit građana“, kazao je Maldini.
Direktor Centra za lokalnu samoupravu, Nikola Jovanović, rekao je za Novu ekonomiju da je u novobeogradskom Bloku 18A planirana intenzivna gradnja, kao i da se deo bloka nalazi u blizini vodoizvorišta, zbog čega je upravo to jedno od ključnih spornih pitanja.
„Širenje grada na Blok 18A nije samo po sebi problem. Taj prostor jeste brownfield i može se planski razvijati. Međutim, ako se zaista ulazi u zonu sanitarne zaštite Makiškog izvorišta, tada bi zaštita izvorišta morala imati apsolutni prioritet nad investitorskim interesom“, kazao je on.
Jovanović je istakao da „Beograd nema luksuz da rizikuje jedno od svojih ključnih izvorišta pijaće vode“.
„Dodatno, ovakve izmene prostornog plana morale bi biti praćene maksimalnom transparentnošću, nezavisnim hidrogeološkim studijama i ozbiljnom javnom raspravom“, kazao je Jovanović.
On je dodao i da skraćeni javni uvid, od 15 dana, za plan ovakvog značaja opravdano izaziva kritike, objavila je Nova ekonomija.
Vaše mišljenje je deo priče
Pročitajte stavove drugih čitalaca i uključite se u razgovor.