HNV u izbornoj 2026. godini planira nastavak započetih projekata, ali i borbu protiv govora mržnje

Predsednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić izjavila je danas da će 2026. godina biti u znaku nastavka svih procesa započetih u prethodnih osam godina, čiji se rezultati, kako je navela, već jasno osećaju na terenu, ali i borbe protiv govora mržnje.

Govoreći o godišnjem planu rada HNV-a, Vojnić je istakla da obrazovanje, kultura, socijalna pitanja i institucionalno jačanje zajednice ostaju ključni prioriteti, uz poseban naglasak na predstojeću izbornu godinu u kojoj će Hrvati u Srbiji po prvi put neposredno birati svoje predstavnike.

„Ovo nisu formalni izbori. Ovo je odluka o smeru, o kontinuitetu i o odgovornosti“, poručila je Vojnić, pozvavši pripadnike hrvatske zajednice da se upišu u poseban birački spisak.

Kada je reč o projektima u oblasti poljoprivrede, Vojnić je navela da je HNV prošle godine po prvi put uveo sistemsku podršku poljoprivrednicima.

„Konkurs je upravo završen i, s obzirom na veliki interes i izražene potrebe, ove godine planiramo nastavak ove podrške u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i raspisivanje novog konkursa“, rekla je ona.

U toku je i završna faza projekta izgradnje sedam malih matica – tri u Podunavlju i Bačkoj, tri u Sremu i jedne u Banatu, koje bi tokom ove godine trebalo da budu obnovljene, stavljene u funkciju i svečano otvorene.

HNV u 2026. planira i pokretanje socijalnog programa namenjenog brizi o starijima, bolesnima i socijalno ugroženim osobama, kao i nastavak programa prekogranične saradnje između Hrvatske i Srbije, koji je, kako je navedeno, već otvoren.

„Na proleće ove godine planiramo završetak radova na suvenirnici, koja će se nalaziti na mestu nekadašnjih prostorija HNV-a, i njeno stavljanje u funkciju“, najavila je Vojnić.

Dodala je i da će se raditi na obezbeđivanju adekvatnog prostora za Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“, kojem je potreban novi prostor za nesmetan rad i delovanje.

Prema rečima predsednice HNV-a, obrazovanje ostaje jedan od najvažnijih segmenata rada kroz stipendiranje, upisne kvote, nastavu na hrvatskom jeziku, vannastavne aktivnosti i kontinuirana ulaganja u decu i mlade.

Ona se osvrnula i na problem još uvek neotvorenog vrtića u Tavankutu, izrazivši zabrinutost da postoji namera da se on ne otvori na hrvatskom jeziku, dok se paralelno otvaraju vrtići na bunjevačkom i srpskom jeziku.

„Nikada nećemo odustati od toga da verujemo da to nisu strategije i intencije, već da se problem može rešiti dijalogom. Zbog toga sam razgovarala s ministrom za ljudska i manjinska prava, koji je ranije na Danu hrvatske zajednice obećao da će se to pitanje rešiti“, rekla je Vojnić, dodavši da su potrebe zajednice u Tavankutu velike.

Naglasila je da HNV ne traži privilegije, već pravednost, i da će insistirati na pravu svakog deteta na obrazovanje na svom jeziku.

Vojnić je upozorila i na prisutan govor mržnje, podsetivši na nedavne slučajeve vandalizovanja spomenika u Beogradu i ispisivanja ustaških i nacističkih simbola, koje je HNV najoštrije osudio.

Pozdravila je i činjenicu da su takve postupke osudila i dva ministra, ocenivši to kao važan pomak ka izgradnji odgovornog društva.

Direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Josip Bako rekao je da je plan rada za 2026. godinu predviđa nastavak istraživanja nematerijalne kulturne baštine, kao i upis dva elementa u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa – stvaralaštva u tehnici slame i tradicionalnog pevanja šokačkih Hrvatica iz Monoštora.

Najavljena je i izložba i katalog „Tragovi hrvatskih arhitekata u Srbiji“, kao i priprema kalendara posvećenog hrvatskim slikarima i umetnicima koji su delovali u Srbiji.

Zavod nastavlja i arhivsko-bibliografski program kroz Biblioteku kroatika, digitalizaciju stare i retke građe, kao i prikupljanje arhivskog materijala i fotografija za portal Topoteka – Baština Hrvata u Srbiji.

Poseban akcenat biće stavljen i na kulturu sećanja, obeležavanje značajnih godišnjica, među kojima su 175 godina od rođenja arhitekte Titusa Mačkovića i 225 godina od rođenja bana Josipa Jelačića.

Direktorka Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ Karolina Bašić izjavila je da je za 2026. planirano objavljivanje 52 broja nedeljnika, kao i po 12 brojeva podlistaka za decu „Kužiš“.

U planu su i dve knjige – „Nije mi ništa“ Katarine Čeliković i roman „Stari zid“ Milivoja Prćića – kao i dalji razvoj digitalnih izdanja, veb-portala i društvenih mreža.

Najavljeno je i proširenje TV produkcije Studija Matica, uključujući emisije za decu i novu informativnu emisiju „Pregled tjedna“, kao i izrada samostalne video-arhive.

„Hrvatska riječ“ nastavlja saradnju s manjinskim i javnim medijima u Srbiji i Hrvatskoj, a 12. februara organizuje maskenbal za decu koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u Hrvatskom kulturnom centru „Bunjevačko kolo“, uz promociju hrvatskih izdanja i učešće na sajmovima knjiga u Novom Sadu i Beogradu.