Uoči Skupštine akcionara Energoprojekta, koja bi trebalo da se održi danas, 30. jula i na kojoj bi trebalo da bude doneta odluka o prinudnom otkupu akcija te kompanije, osvanula je odluka Upravnog suda koja bi, možda mogla da dovede u pitanje sve transakcije akcijama poslednjih devet godina, piše portal Danasa.
Upravni sud, nakon presude Vrhovnog suda, usvojio je tužbu bivših menadžera Energoprojekt holdinga i poništio je rešenje Komisije za hartije od vrednosti (Komisije za HoV) kojim je 2017. kompaniji Napred razvoj i povezanim firmama dozvolila da objave ponudu za otkup akcija.
Zvuči neverovatno, ali je Upravni sud posle devet godina doneo odluku kojom poništava odluku Komisije za HoV, na osnovu koje je Dobroslav Bojović sa povezanim kompanijama krenuo u preuzimanje većinskog paketa Energoprojekta.
Upravo proces koji je tada započeo trebalo bi da se završi prinudnim otkupom prostalih akcija koje su ostale u rukama malih akcionara, nakon nedavne odluke države da proda svoj udeo od oko 34 odsto akcija u Energprojekt holdingu.
Ova odluka izazvala je veliku pažnju, a pre svega kritike javnosti, jer je država prihvatila ponudu od 452 dinara po akciji, dok je 2017. godine Napred nudio 1.501 dinar po jednoj akciji Energoprojekt holdinga.
Tada, 2017. godine komapnije Napred razvoj, Montinvest, Jopag i GP Napred su kupovale akcije Energoprojekta. Po zakonu kada povezana lica zajedno pređu prag od 25 odsto akcija moraju da daju ponudu za preuzimanje ostalih akcija.
Oni to nisu uradili, dok Komisija za HoV nije utvrdila da oni zapravo jesu povezani i naložila im da daju ponudu. Oni su tada dali ponudu za otkup akcija Energoprojekt holdinga od 1.501 dinar po akciji i postali većinski vlasnici. Mali akcionari i holdinga i zavisnih društava imali su mnogo zamerki na ceo proces što potvrđuje i broj sudskih sporova.
Trenutno, nikome nije sasvim jasno šta odluka Upravnog suda zapravo znači, niti kakve posledice može da proizvede. Bojović nije mogao da komentariše odluku, jer kako je rekao za Danas, još nije dobio presudu.
Nekadašnji generalni direktor Energprojekt holdinga, Vladimir Milovanović, koji je jedan od dva, sada bivša, menadžera kompanije koji su tada podneli tužbu, ovo smatra „vanredno dobrom vešću“.
„Dobra je vest da je Komisija za HoV proglašena krivom zato što nije radila po zakonu. Sama presuda znači novi postupak i odlučivanje Komisije, nadamo se ovog puta po zakonu. Dalje očekujemo da usledi utvrđivanje fer vrednosti akcije u ponudi“, ističe Milovanović dodajući da bi kalkulacija otkupne cene akcija sada morala biti drugačija.
On je naveo i da je Upravni sud utvrdio da je ponuda za preuzimanje bila nezakonita, ali ističe i da Komisija za HoV nije zbog toga sankcioniasala prekršioce što je po zakonu obavezna.
Milovanović ističe da je Komisija za HoV samo oduzela pravo glasa, bez drugih sankcija.
„Ta ponuda za otkup akcija nikada nije smela da bude odobrena“, ocenio je on.
Milovanović je podsetio da su kompanije predvođene Napredom bile u obavezi da istovremeno daju ponude za preuzimanje svih ciljnih preduzeća, Energoprojekt holdinga, Energoprojekt Entela i Energoprojekt Garanta.
„Garant je osiguravajuća kuća i morala je NBS da da saglasnost za preuzimanje. Ona to nije uradila, a preuzimanje je urađeno bez saglasnosti. Komisija za HoV je dozvolila višestepeno preuzimanje, prvo holdinga, a kada su to preuzeli stekli su upravljačka prava i nad ostalim zavisnim društvima. Kasnije su Garant na brzinu prodali ispod tržišne cene“, rekao je Milovanović.
Istakao je i da se određeni broj malih akcionara Entela i dalje sudi oko cene po kojoj su akcije preuzete.
Milovanović ističe i da je kao akcionar Energoprojekt Opreme, sa drugim malim akcionarima, dobio na Privrednom sudu višu cenu, koja je i isplaćena, da bi zatim na Vrhovnom sudu to bilo poništeno.
„Sada smo podneli Ustavnu žalbu. Ići ćemo do Strazbura. Međutim, ako žalba ne bi bila usvojena, država bi mogla da bude garant isplate po eventualnoj presudi Evropskog suda“, rekao je Milovanović.
Naveo je da očekuje da ili Komisija za HoV donese novu odluku o ponudi za preuzimanje u kojoj bi bila utvrđena fer vrednost akcija, za koju mali akcionari smatraju da je znatno viša od realizovanih 1.501 dinar, i na bazi prometa akcijama pre preuzimanja i obaranja vrednosti akcije.
Drugi scenario, prema njegovom mišljenju je da se vrednost Energoprojekta utvrdi preko likvidacione vrednosti firme u koju ulazi vrednost imovine u zemlji i inostranstvu.
„Knjigovodstvena vrednost Energoprojekt holdinga bila je 300 miliona evra, a Bojović je prvi paket akcija kupio za 30-ak miliona. Država tada nije htela da proda svoje akcije da ga finansijski ne optereti. Država nije ništa uradila da zaštiti svoju imovinu“, ocenio je Milovanović.
Istakao je da je vraćanje u prvobitno stanje nemoguće, ali i da bi hiljade malih akcionari na osnovu ove odluke suda moglo da podigne tužbe.
Takođe, u slučaju da Komisija za HoV donese opet istu odluku, upozorava da bi upravo Komisija mogla biti predmet tužbe.
Marko Martinoli, mali akcionar Energoprojekta ističe da je u moru loših, ovo jedna dobra presuda za akcionare.
Međutim, on nije siguran šta bi ovo moglo da znači za akcionare.
„Interesantno je šta bi ovo moglo da znači sa stanovišta zavisnih preduzeća, poput Opreme, i Industrije. Pošto je ponuda za njih išla preko holdinga, sada ispada da je ta transakcija ništava. Napravljen je haos“, ocenio je Martinoli dodajući da je neverovatno da sud donosi presudu posle devet godina.
Podsetio je i da mali akcionari imaju na Vrhovnom sudu reviziju u vezi sa procenom vrednosti Entela, najvrednijeg društva u grupi. Manjinski akcionari, su prema njegovim rečima, dobijali presude u svoju korist od osnovnih sudova, da bi na apelaciji to bilo menjano, a na kraju je Vrhovni sud poništio odluke nižih sudova.
„Sada već 17 meseci čekamo da Vrhovni sud odluči po reviziji“, naveo je Martinoli dodajući da su akcionari pred sudom utvrdili da je fer vrednost akcija Entela bila tri puta veća od one koju im je Bojović isplatio za akcije.








Vaše mišljenje je deo priče
Otvorite diskusiju i budite prvi koji će komentarisati ovu vest.