Jedan od najistaknutijih hrvatskih aktivista za ljudska prava i predsednik Antifašističke lige Hrvatske Zoran Pusić pozvao je danas predsednika Zorana Milanovića da oduzme generalski čin i ratna odlikovanja Branimiru Glavašu, koji je pravosnažno osuđen za ratne zločine nad srpskim civilima u Osijeku 1991.
„Prošlo je 35 godina od strašnog ubistva dvoje ljudi koje su Glavaševi podčinjeni zatvorili i mučili u garaži u dvorištu Glavaševog sedišta u Osijeku i ubistva više ljudi koji su dovedeni, sa selotejpom preko usta, na obalu Drave, gde im je pucano u glavu i bačeni su u reku. Istraga sprovedena protiv Glavaša i nekih pripadnika tzv. Branimirove osječke bojne, provedena 16 godina posle počinjenja zločina, inicirana svedočenjem Krunoslava Fehira, dovela je do, objektivno, najtežeg sudskog procesa u istoriji hrvatskog pravosuđa, koji s ponovo osuđujućom presudom dosad traje više od 20 godina“, navodi Pusić u pisanoj izjavi.
On je istakao da se kod procesa koji traje 20 godina teško može govoriti o pravdi za žrtve i članove njihovih porodica.
„Ali, na pravdu se pozivao predsednik Zoran Milanović kad je u maju 2021. vratio Glavašu generalski čin i odlikovanja“, rekao je Pusić i dodao da se Milanović tada pozivao na odluku Ustavnog suda iz 2015. godine da se tada pravosnažna osuđujuća presuda poništi i vrati na početak zbog formalnih razloga, odnosno sporenja od kojeg datuma vredi Ženevska konvencija za Hrvatsku.
„S obzirom da je taj novi početak dobio, posle 11 godina, ovakav završetak, a predsednik je ponovo Zoran Milanović, jasno je šta najmanje može da učini za Hrvatsku kao pravnu državu“, istakao je Pusić.
Odluka predsednika Zorana Milanovića, koji je za predsednika dva puta izabran kao kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) i stranaka levog centra, da poništi odluku o oduzimanju odlukovanja i čina Branimiru Glavašu izazvala je tada oštre kritike u delu javnosti.
Odlikovanja i čin Glavašu je 2010. oduzeo tadašnji predsednik Ivo Josipović, takođe iz SDP. Tada je Glavašu oduzeto sedam odlikovanja i čin general-bojnika.
Milanović je odluku doneo 2021. u vreme prvog predsedničkog mandata, na predlog Državne komisije za odlikovanja, a u obrazloženju je navedeno da su u međuvremenu sudovi ukinuli presude na kojima se zasnivalo oduzimanje odlikovanja i da Glavaš više nema status pravosnažno osuđene osobe. Milanović se pozvao na presude Ustavnog suda 2015. i Vrhovnog suda 2016. kojima je ukinuta osuđujuća presuda za ubistva srpskih civila u Osijeku.
Maratonski sudski postupak protiv Glavaša, kao prvog političara kojem se sudilo za ratni zločin, trajao je gotovo 20 godina, a obeležili su ga brojni prekidi i ponavljanje postupaka, ali i bekstvo u BiH čije državljanstvo ima uz hrvatsko.
Visoki krivični sud saopštio je danas da je potvrdio prvostepenu presudu kojom je Branimir Glavaš osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnog zločina nad osječkim Srbima 1991. u slučajevima poznatim kao „garaža“ i „selotejp“ uz obrazloženje da nije sprečio i da je direktno naredio ubijanje civila, nečovečno postupanje i protivzakonito zatvaranje.
Time je postala pravosnažna presuda Županijskog suda u Zagrebu iz oktobra 2023. protiv Glavaša i još tri osobe za zločine nad civilnim stanovništvom.
Uz Glavaša su osuđeni Gordana Getoš Magdić, nekadašnja zapovednica voda posebne jedinice za diverzantsko-izviđačke namene Operativne zone Osijek, kao i pripadnici tog voda Dino Kontić i Zdravko Dragić na po tri godine zatvora.
Na prvom suđenju 2009. Glavaš i ostali su osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne, ali je Glavaš uoči izricanja pobegao u susednu državu gde je i odslužio većinu osmogodišnje kazne.
Ustavni sud je 2015. ukinuo tu presudu, a Glavašu i ostalima dve godine kasnije počelo je novo suđenje, koje je prekinuto i počelo ispočetka 2021.
Na poslednjem suđenju na sudu u Zagrebu je prvostepeno osuđen na sedam godina zatvora, ali nije završio u zatvoru, jer je, prema obrazloženju, Ustavni sud 2015. utvrdio da je odslužio pet godina, dva meseca i 27 dana zatvorske kazne.
Glavaš je danas izjavio da ga presuda nije iznenadila i da će, kako su preneli hrvatski mediji, razmotriti dalje pravne korake pred domaćim i međunarodnim sudovima.


Šta vi mislite?
Još nema komentara. Budite prvi koji će otvoriti diskusiju.