U drugoj polovini prošle godine najviše prekršaja Kodeksa novinara Srbije zabeleženo je u tekstovima objavljenim u listovima Alo, Informer i Kurir a najmanje u listu Danas, pokazuju rezultati monitoringa koje je sproveo Savet za štampu.
Od 1. jula do 31. decembra prošle godine analiziran je sadržaj devet štampanih medija s nacionalnom pokrivenošću, među kojima su Alo, Blic, Danas, Večernje novosti, Informer, Kurir, Politika, Nova i Srpski telegraf a monitoringom 4.506 tekstova utvrđeno je 7.346 prekršaja Kodeksa, prenelo je Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).
U 1.205 tekstova u listu Alo zabeležena su 2.004 prekršaja, sledi Informer sa 1.456 prekršaja etičkih i profesionalnih standarda u 837 tekstova i Kurir sa 1.318 prekršaja u 811 tekstova, pokazali su rezultati monitoringa.
Najmanje odstupanja od Kodeksa novinara zabeleženo je u listu Danas (40 tekstova) i u listu Nova (117).
Savet za štampu je tokom prošle godine primio 185 žalbi što je najveći broj od kad je uspostavljeno to telo, a većina se direktno ili indirektno odnosila na proteste, kazala je generalna sekretarka Saveta Gordana Novaković.
Najveći broj žalbi odnosi se na onlajn medije a najviše prekršaja, po 18, napravili su Alo i Informer, Novosti 14 a drugi mediji do pet ili šest prekršaja.
„Doneto je 105 odluka o prekršaju Kodeksa, u samo 22 slučaja nije prekršen Kodeks, dok su ostale žalbe rešene medijacijom ili su žalioci odustali od žalbe“, navela je Novaković.
Listovi sa najvećim brojem prekršaja Kodeksa novinara Srbije imali su i najviše strana sa oglasima, Alo više od 416 a Informer više od 308 strana, pokazalo je istraživanje Balkanske istraživačke novinarske mreže (BIRN) o mehanizmima putem kojih se javni i komercijalni novac preliva u medijski sektor.
Autorka istraživanja Tanja Maksić kazala je da država kroz konkurse i javne nabavke podeli više od 22 miliona evra svake godine.
„Najveći potrošač je Državna lutrija Srbije, koja je potrošila 205 miliona dinara. Sledeća po redu je Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju, koju vodi Arno Gujon i oni su u toku 2025. potrošili 151 milion dinara na dva ugovora, jedan je ‘Promocija srpske kulture u svetu’ i drugi je ‘Digitalno promovisanje kulture u zemlji i inostranstvu“, navela je Maksić.

Šta vi mislite?
Uključite se u diskusiju ili pročitajte stavove drugih čitalaca.