Kragujevac je tokom 2025. godine postao grad pod skelama, ograđenim objektima, narandžastim trakama i metalnim svodovima koji sprečavaju da građanima na glavu padnu ostaci fasada državnih i obrazovnih institucija, piše N1.
Oni koji grad na Lepenici ponovo posete posle par meseci primećuju da se panorama Kragujevca menja „nicanjem“ novih stambenih naselja i blokova, a da staro gradsko jezgro ispunjavaju oronule fasade javnih ustanova i nebezbedna gradilišta. Nova i stara, jer i ono novo što je izgrađeno ruši se samo od sebe ili uz malu pomoć susednih gradilišta koji potkopavaju komšijsko zemljište.
Najdramatičniji primer ugrožavanja bezbednosti građana desio se krajem novembra kada se u provaliju urušila ulica (deo parkinga) godinama nezavršenog Centra izvrsnosti. Iako je građevinska inspekcija zatvorila obližnje privatno gradilište samo sedam dana ranije, tlo nije izdržalo. Došlo je do masovnog odrona koji je „progutao“ potporni zid i deo javne saobraćajnice. Stanovnici ovog dela grada sada se suočavaju sa ogromnim rizicima po statiku okolnih objekata, dok se čeka hitna sanacija terena.

Posle tragičnog ubistva 16 građana koji su živote izgubili pod betonom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, godina 2025. u Kragujevcu ostaće upamćena kao godina „velikog popisa opasnosti“. Posle vanredne inspekcije 350 kragujevačkih objekata otkriveni su zabrinjavajući rezultati – 36 objekata u gradu nosi etiketu nebezbednih ili delimično nebezbednih.

Najteža odluka inspektora odnosila se na zgradu „Sokolane“ u Staroj radničkoj koloniji. Ovaj spomenik kulture proglašen je potpuno neupotrebljivim. Ipak, jesen 2025. donela je tračak nade – nakon godina propadanja, otpočeli su pripremni radovi na sveobuhvatnoj rekonstrukciji koja bi ovom objektu trebalo da vrati stari sjaj, ali i statičku stabilnost. Deo Sokolane najbliži Osnovnoj školi „Stanislav Sremčević“ nakrivio se ka obrazovnoj instituciji pa je Sokolana „podbočena“ spletom velikih drvenih greda kako ne bi pala na stazu kojom prolaze učenici, roditelji, nastavnici i Kolonci.

Na samo par stotina metara od Sokolane, slična sudbina zadesila je i mališane naselja Erdoglija, „21. oktobar“ i Stara radnička kolonija. Vrtić „Bubamara“ je i oficijelno „otpisan“ jer tone. Nije za rekonstrukciju jer je otkriveno da su pukotine na zidovima prevelike za bilo kakvu popravku, pa je doneta jedina moguća odluka – rušenje do temelja i izgradnja novog objekta na istom mestu.

Kragujevčani koji prolaze centrom grada svakodnevno se susreću sa žutim trakama. Na zgradi Prve kragujevačke gimnazije glavni ulaz je pod nadstrešnicom od drveta i metala koja sprečava da delovi fasade padnu na đake i profesore najstarije gimnazije u Srbiji. Fasada se prvi put urušila pre godinu dana, 1. januara i od tada nema radova na rekonstrukciji gimnazije.
Fasada zdanja stare Palate pravde u centru Kragujevca, koja je decenijama bila simbol grada sada je postala pretnja za prolaznike. Radovi na sanaciji odmiču „puževim“ hodom, a prilaz zgradi još uvek je restriktivan.
Zanemarivanje redovnog i investicionog održavanja nije mimoišlo i zdravstvo. Posebnu zabrinutost izaziva stanje u okviru Univerzitetskog kliničkog centra. Izveštaji inspekcije ukazuju na kritična oštećenja na klinikama za neurologiju i psihijatriju, kao i u RH centru. Iako su sredstva iz evropskih fondova odobrena sve se sporo menja na bolje.
Nadvožnjak u Sušici stigao je „zub“ vremena i nebriga odgovornih oko održavanja ove vitalne saobraćanje arterije – od Topole prema Čačku i Kraljevu. Alarmantni izveštaji o koroziji potpornih stubova i slabljenju konstrukcije doveli su do početka rekonstrukcije mosta. Radovi na ovom ključnom saobraćajnom čvorištu su u punom jeku, a rok za završetak je početak 2026. godine.

Betonski pešački most na Lepenici je rešenjem Građevinske inspekcije zabranjen za upotrebu. Postavljeno je rešenje na most, stavljene trake i konačno saobraćajni znak koji zabranjuje pešacima da korist most. To ne sprečava bilo koga da koristi most a nadležni nisu postavili fizičku barijeru – ogradu koja bi omogućila stvarno zatvaranje pešačkog mosta. Inspekcija je uradila svoje i skinula sa sebe odgovornost. Ako se nešto dogodi sa konstukcijom mosta – svi će bežati od odgovornosti.

Posle pet godina kašnjenja i poznatog obrušavanja zida, zgrada Glavne tržnice je konačno rekonstruisana i „tiho“ otvorena, mada je i dalje pod lupom stručne javnosti zbog kvaliteta izvedenih radova.
Da li je neophodno da nova ulica „otkliza“ u provaliju, da zidovi počnu sami da padaju da bi se krenulo u ozbiljnu rekonstrukciju zgrada, da drvena fiskulturna sala stara jedan vek samo što se nije urušila pored osnovne škole i da vrtić puca i tone na očigled lokalne samouprave i eksperata, pa da nadležni u gradu Kragujevcu i Republici Srbiji pravovremeno odreaguju?
I sve to u gradu koji je kroz vekove bio prvi po mnogo čemu u Srbiji – pa i prestonica.

Šta vi mislite?
Uključite se u diskusiju ili pročitajte stavove drugih čitalaca.