Iz ZLF-a podsećaju da je Potkomitet za akreditaciju GANHRI još 2021. godine, prilikom dodeljivanja statusa „A“, izrazio zabrinutost zbog načina izbora Zaštitnika građana, selektivnog postupanja i nedovoljne saradnje sa civilnim društvom. U ovoj političkoj organizaciji navode da nijedan od uočenih problema u međuvremenu nije rešen, već da su se pojedini dodatno produbili.
Kao ključni argument, ZLF navodi da je u aprilu ove godine 54 narodnih poslanika iz sedam poslaničkih grupa podnelo formalni predlog za razrešenje Zorana Pašalića, na osnovu kojeg je sačinjena i dokumentacija upućena međunarodnoj alijansi.
Među navedenim razlozima za osporavanje nezavisnosti i stručnosti rada institucije, ZLF ističe:
- Unutrašnje potrese i tužbe za mobing: Pozivajući se na navode bivše poslanice Jelene Jerinić, ističe se da je protiv Pašalića pokrenuto pet postupaka zbog mobinga, kao i da je od 2017. godine instituciju napustilo oko 40 zaposlenih. Ukazuje se i na to da je Upravni sud poništio pojedine odluke o otkazima, uz procenu da šteta po budžet iznosi oko pet miliona dinara, kao i na činjenicu da institucija godinama nema izabrane zamenike uprkos zakonskoj obavezi.
- Odeke u javnosti i postupanje u slučajevima torture: ZLF zamera Pašaliću reakciju i postupanje u slučajevima navodne policijske torture i prekomerne upotrebe sile – od slučaja Dalibora Dragijevića i Ilije Kostića, preko tretmana pripadnika LGBT populacije, do dešavanja nakon demonstracija u Valjevu i navoda o praćenju novinara i aktivista.
- Odnos sa civilnim društvom i stavove o rodnoj ravnopravnosti: Osporavanje pojma femicida i inicijativa za suspenziju Zakona o rodnoj ravnopravnosti doveli su do toga da je 16 organizacija civilnog društva u martu 2025. godine zatražilo njegovo razrešenje, dok su brojne nevladine organizacije prekinule saradnju sa institucijom u okviru Nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture.
Predsednik poslaničke grupe ZLF Radomir Lazović izjavio je da je obaveza opozicije bila da reaguje pred međunarodnim telima kada je Skupština odbila da raspravlja o razrešenju.
„Zaštitnik građana treba da bude glas građana pred vlašću, a ne štit vlasti od građana. Kada Skupština odbije da se tim pitanjem bavi, obaveza nam je da na to ukažemo tamo gde se procenjuje da li je institucija zaista nezavisna“, poručio je Lazović.
Poslanička grupa ZLF je od Potkomiteta GANHRI zatražila da od Zaštitnika građana zahteva zvanična objašnjenja o sudskim postupcima i nepopunjenim mestima zamenika, da sprovede konsultacije sa organizacijama civilnog društva koje su obustavile saradnju, te da uzme u obzir zahtev 54 poslanika prilikom donošenja konačne odluke o statusu ove institucije.











Vaše mišljenje je deo priče
Otvorite diskusiju i budite prvi koji će komentarisati ovu vest.