Izvršni direktor Asocijacije kosovskih opština Sazan Ibrahimi predstavio je danas, tokom protesta gradonačelnika opština Kosova pred Vladom, sedam zahteva te asocijacije ističući da oni nisu lični zahtevi gradonačelnika opština, već da predstavljaju interese opština i njihovih građana.
„Opštine ne traže privilegije, one traže ono što im pripada po Ustavu i važećem zakonodavstvu – budžet, imovinu, nadležnosti i ravnopravan institucionalni tretman. Ne mogu se nastaviti prakse u kojima centralni nivo donosi odluke i stvara obaveze, a zatim račun ispostavlja opštinama. Ne može se od opština zahtevati da pružaju više usluga, dok im se istovremeno oduzimaju sredstva, smanjuje finansiranje i ugrožavaju nadležnosti“, rekao je Ibrahimi na protestu.
Među zahtevima Asocijacije kosovskih opština upućenim Vladi jeste da nadoknadi finansijske obaveze koje proizlaze iz kolektivnog ugovora.
„Opštine ne mogu da plaćaju obaveze koje same nisu stvorile“, rekao je on.
Drugi zahtev je da se „retroaktivna naknada za minuli rad u iznosu od 0,5 odsto, počev od marta 2023. godine, kao i za 2024. i 2025. godinu, pokrije iz centralnog budžeta, a ne iz budžeta opština“.
„Zahtevamo preispitivanje kriterijuma za specifični grant za obrazovanje. Više od 3.100 nastavnika ostalo je bez finansiranja, čime je opštinama samo ove godine stvoren dodatni teret od više od 24 miliona evra. Zahtevamo prekid centralizacije i ugrožavanja opštinskih nadležnosti, uključujući opštinsku imovinu, procedure zapošljavanja i druge izvorne nadležnosti. Zahtevamo institucionalnu odgovornost za gubitak finansijske podrške Evropske unije i za smanjenje sredstava granta za opštinski učinak. Zahtevamo nadoknadu štete prouzrokovane poplavama i drugim prirodnim nepogodama od 2022. godine. Zahtevamo uspostavljanje četvrtog granta za kapitalne investicije, sa jasnim zakonskim i transparentnim kriterijumima“, rekao je Ibrahimi.
On je dalje zatražio od Vlade da ove zahteve shvati ozbiljno i otvori dijalog o njihovom sprovođenju.
Od 2014. godine potpisana su tri kolektivna ugovora između Ministarstva obrazovanja i Sindikata. Poslednji ugovor potpisan je 2021. godine, ali ga je Ministarstvo obrazovanja raskinulo godinu dana kasnije. Zbog njihovog nepoštovanja, nastavnici su se obratili sudovima. Mnogi slučajevi okončani su u njihovu korist. Opštine su potom bile primorane da izvrše isplate.
Ugovori predviđaju finansijske beneficije kao što su naknade za ishranu, troškovi prevoza i dodatne plate nakon penzionisanja, a za te obaveze, prema procenama Asocijacije, ove godine će opštinama biti oduzeto oko 150 miliona evra.










Vaše mišljenje je deo priče
Otvorite diskusiju i budite prvi koji će komentarisati ovu vest.